AZOVSTALJ I DALJE NA PUTINOVOJ METI: Šta PLANIRA da uradi sa AZOVCIMA?
Vladimir Putin, Foto: Profimedia

azovstal

AZOVSTALJ I DALJE NA PUTINOVOJ METI: Šta PLANIRA da uradi sa AZOVCIMA?

Moskva je to nazvala “masovnom predajom”, dok je ukrajinska strana govorila o evakuaciji i “spasavanju života”

Objavljeno:

Sudbina stotina ukrajinskih vojnika koji su okončali otpor u čeličani “Azovstalj” u Marijupolju nakon skoro tri meseca je neizvesna, nakon što su se prvih borci predali u ponedeljak i prebačeni na rusku kontrolisanu teritoriju.

Do iznenadnog obrta došlo je nakon što su branioci poslednjeg uporišta ukrajinskih snaga u Marijupolju više od mesec dana odbijali predaju.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su se u poslednja 24 časa predala još 694 ukrajinska vojnika koji su se nalazili u čeličani "Azovstalj" u Mariupolju, javila je ruska novinska agencija RIA. U izveštaju se navodi da se od ponedeljka 16. maja predalo ukupno 959 militanata iz "Azovstalja", od kojih je 80 ranjeno, preneo je Rojters.

Odbijali da se predaju

Borci nacionalističkog puka Azov odbijali su unazad predaju.

- Borićemo se dok smo živi da odbijemo ruske okupatore – rekao je početkom maja kapetan Svjatoslav Palamar, zamenik komandanta Azova, moleći međunarodnu zajednicu da pomogne u evakuaciji ranjenih vojnika.

Ukrajinski vojnici, koji su u podzemnom lavirintu čeličane u jezivim uslovima proveli ukupno 82 dana, odbijali su da poveruju ruskom režimu koji im je obećao da će biti pošteđeni i tretirani prema međunarodnim konvencijama za ratne zarobljenike. Nakon tri ruska ultimatuma za predaju, ruski predsednik Vladimir Putin je krajem aprila naredio svojim snagama da otkažu juriš i blokiraju fabriku. Ipak, nakon nekoliko dana napadi na čeličanu su se nastavili.

Redžep Tajip Erdogan
foto: Profimedia

Dok su opkoljeni ukrajinski vojnici poručivali da “nema šanse da se predaju”, njihove supruge su krenule da mole za pomoć Ujedinjene nacije, turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, papu Franju i čak američkog milijardera Ilona Maska, navodi Index.hr.

Iznenadni obrt

Izgledalo je da Rusija ne želi ni da čuje za njihovo puštanje, pa ni za ukrajinski predlog razmene za ruske zarobljenike. Tragičan završetak ove drame bio je sve verovatniji. A onda je u ponedeljak uveče, posle ponoći, došlo do obrta kojem se malo ko nadao, navodi portal. Rusko ministarstvo odbrane je iznenada objavilo da je započela između dve sukobljene strane dogovorena evakuacija ranjenih vojnika iz Marijupolja.

Moskva je to nazvala “masovnom predajom”, dok je ukrajinska strana govorila o evakuaciji i “spasavanju života”.

Azovstal, Ukrajina, Mariupolj
foto: Profimedia

Pozivajući se na navode ruskog Ministarstva, “RIA Novosti” su prenele da je sporazumom dve sukobljene strane uspostavljen prekid vatre kako bi se omogućila evakuacija ranjenih ukrajinskih vojnika iz “Azovstalja” u bolnicu u Novoazovsku. Reč je o gradu na teritoriji Narodne Republike Donjeck, samoproglašene separatističke paradržave na istoku Ukrajine koju priznaje samo Rusija.

Tako je u ponedeljak započela evakuacija boraca iz čeličane, dok se predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski u video obraćanju zahvalio svojoj vojsci i pregovaračima - Međunarodnom komitetu Crvenog krsta i Ujedinjenim nacijama.

- Završava se 82. dan naše odbrane. Težak dan. Ali ovaj dan, kao i svi drugi, usmeren je na spas naše zemlje i našeg naroda – rekao je Zelenski u video obraćanju, dodajući da se "nadamo da ćemo spasiti naše momke".

"Jedina opcija"

Stotine ukrajinskih vojnika nedeljama su bili zarobljeni u podzemnom lavirintu tunela i bunkera “Azovstalja” zajedno sa civilima, koji su evakuisani početkom maja u Zaporožje, za koje je Generalštab Ukrajine rekao da su borci u čeličani držeći svoje položaje “otežali sprovođenje plana za brzo zauzimanje”.

Nakon izvlačenja civila Ukrajina je htela da dogovori povlačenje opkoljenih boraca u područja pod ukrajinskom kontrolom ili njihovu evakuaciju u treću zemlju. Međutim, kako se to nije dogodilo, rano u utorak ujutro su ukrajinski zvaničnici objavili da je odbrana fabrike suštinski okončana.

- To je bila jedina opcija – rekla je zamenica ministra odbrane Hana Malijar, preneo je “Gardijan”.

Šta će biti sa braniocima Marijupolja?

Dok ukrajinska vojska i vlasti nakon predaje u čeličani poručuju da “nije još sve gotovo”, da su branioci Marijupolja - koji je sada izgleda potpuno pod kontrolom ruskih snaga - “obavili svoju misiju” i “ometali pažnju neprijatelja 82 dana”, sada se otvorilo pitanje sudbine predatih boraca iz poslednjeg uporišta razorenog grada, a njihove porodice su veoma zabrinute.

Ana, čiji je brat bio u čeličani, rekla je BBC-u da postoje mnoge zabrinutosti oko tretmana boraca od strane Rusije i “da li će uspeti da prežive do razmene”. Supruga jednog od vojnika, Oksana, zabrinuta je što su oni evakuisani na ruski kontrolisanu teritoriju.

1 / 12 Foto: Profimedia

- Mi smo veoma, veoma zabrinuti zbog toga šta može da im se desi – istakla je.

Malijar je izjavila da će oni biti razmenjeni za ruske zarobljenike, a isto je rekla i zamenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk, koja je u utorak na “Telegramu” navela da se radi na “daljim fazama evakuacije” boraca i da će, "ako Bog da, sve će biti u redu".

Zelenski je bio oprezniji sa izjavama.

- Rad na dovođenju naših momaka kući se nastavlja, a to zahteva delikatnost i vreme – rekao je.

Pozivi na pogubljenje

Detalji sporazuma koji su doveli do evakuacije iz čeličane su nejasni. Iako je Putinov portparol Dmitrij Peskov obećao tretman “u skladu sa međunarodnim standardima”, to su brzo potkopali navodi nekih ruskih zvaničnika, koji su u utorak rekli da bi predatim borcima trebalo suditi i čak pogubiti ih.

Rojters je u utorak preneo izjavu ruskog poslanika koji je učestvovao u mirovnim pregovorima sa Ukrajinom da bi Moskva trebala da razmotri smrtnu kaznu za “nacionalističke borce iz ukrajinskog puka Azov”. Leonid Slucki je rekao da iako Rusija ima moratorijum na smrtnu kaznu treba da “dobro razmisli” o najtežoj presudi za borce Azova, nazivajući ih “životinjama u ljudskom obliku”.

- Ne zaslužuju da žive nakon monstrouznih zločina protiv čovečnosti koje su počinili i koje neprekidno vrše nad našim zatvorenicima – poručio je Slucki.

- Nacistički zločinci ne treba da se razmene… Naša zemlja humano tretira one koji se predaju ili su zarobljeni. Ali što se tiče nacista, naša pozicija treba da ostane nepromenjena – to su ratni zločinci i mi moramo uraditi sve da im se sudi – rekao je Vjačeslav Volodin, predsednik Dume i jedan od najmoćnijih ruskih zvaničnika.

1 / 8 Foto: Profimedia

Iako nije direktno pomenuo Azovce iz čeličane, kontekst je bio više nego jasan.

“Gardijan” navodi da su poslanici ruske Dume najavili da će predložiti nove zakone koji bi mogli da poremete razmenu zarobljenika boraca za koje Moskva tvrdi da su “teroristi”. Ruski istražitelji, kako navodi list, planiraju da ispitaju vojnike i mogli bi da ih optuže za “zločine koje je ukrajinski režim počinio protiv civilnog stanovništva na jugoistoku Ukrajine”.

Lider samoproglašene Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin izjavio je u sredu, kako su preneli lokalni ruski mediji, da će sud odlučiti o sudbini ukrajinskih vojnika koji su se predali u čeličani "Azovstalj" u Marijupolju.

Nije gotovo do nije gotovo

BBC ukazuje da je Putin rekao da je njegova “specijalna vojna operacija” u Ukrajini napor da se zemlja denacifikuje. Ali, neki veruju da bi bilo kakav sporazum o razmeni boraca puka Azov za ruske zarobljenike mogao da naiđe na negativan prijem kod domaće javnosti. Malijar je ocenila da su pozivi političara iz Moskve da se borcima iz čeličane sudi za ratne zločine “verovatno napravljeni za domaću propagandu u Rusiji”.

- Pregovori su i dalje u toku i veoma se nadamo pozitivnom rezultatu – rekla je ona BBC-u.

1 / 8 Foto: Profimedia

Ona je poručila da će “operacija spasavanja” iz čeličane Marijupolja biti okončana tek kad se svi branioci evakuišu na teritorije pod ukrajinskom kontrolom.

- I dalje je mnogo ljudi ostalo u “Azovstalju” i nastavljamo pregovore kako bi ih izvukli odatle – istakla je ona, dodajući da je u pitanju osetljiva operacija i da bilo koja komanda može potencijalno da bude opasna po ljudske živote.

Bonus video:

53:38

REDAKCIJA 18.05.2022. 3.DEO

(Espreso)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.