čeka se odgovor moskve i pjongjanga!
BBC objavio šokantnu stvar o vojnicima iz Severne Koreje na ukrajinsko-ruskom frontu: Da li je ovo realno?!
Ni Moskva ni Pjongjang nisu potvrdili ove informacije
Severna Koreja poslala je još vojnika u Rusiju, a one koji su tamo od ranije ponovo rasporedila na liniju fronta u zapadnom regionu Kurska, koji je zauzela Ukrajina, saopštila je južnokorejska obaveštajna agencija, prenosi danas Bi-Bi-Si (BBC).
U izveštaju se navodi da je tačan broj poslatih dodatnih vojnika nepoznat, ali južnokorejski mediji rekli su da veruju da je reč o najmanje 1.000.
Ni Moskva ni Pjongjang nisu potvrdili tu informaciju.
Južnokorejska obaveštajna agencija je takođe saopštila u četvrtak da su severnokorejske trupe koje su već u Rusiji ponovo raspoređene na liniji fronta u Kursku početkom februara "posle otprilike mesec dana zatišja".
Veruje se da je Severna Koreja pretrpela velike gubitke otkako su njene trupe poslate da pomognu Rusiji u ratu sa Ukrajinom.
U januaru su zapadni zvaničnici rekli za BBC da veruju da je najmanje 1.000 od 11.000 vojnika poslatih iz Severne Koreje poginulo u poslednja tri meseca.
Raniji izveštaji južnokorejskih obaveštajnih službi navode da su severnokorejski vojnici bili nespremni za moderno ratovanje i da su posebno ranjivi na ukrajinske dronove.
Međutim, vojni stručnjaci rekli su za BBC da te trupe ne treba potcenjivati.
Prošlog avgusta Ukrajina je upala u rusku oblast Kursk. Rusija od tada pokušava da ih istera. Iako se teritorija koju kontrolišu Ukrajinci od tada stalno smanjivala, delom zbog dolaska Severnokorejaca u Rusiju u oktobru, ona i dalje okupira stotine kvadratnih kilometara ruske teritorije.
Prvi izveštaji o severnokorejskim vojnicima stigli su u oktobru, nakon potpisivanja sporazuma o bezbednosti i odbrani između Putina i severnokorejskog lidera Kim Džong Una.
Šokovi i u ukrajinskoj vojsci
Predsednik Volodimir Zelenski je 26. februara zvanično smenio brigadnog generala Andreja Gnjatova sa mesta komandanta združenih snaga Oružanih snaga Ukrajine, nakon što ga je u januaru imenovao za zamenika načelnika Generalštaba.
Gnjatov je bio na toj funkciji od 26. juna 2024. godine, od kada je zamenio Jurija Sodola, piše Kyiv independent.
Krajem januara, Zelenski je najavio da će Gnjatov biti poslat u Generalštab za zamenika načelnika, rekavši da je "njegov zadatak novi nivo obuke operativnih štabova i veći kvalitet interakcije između štaba i fronta".
"O ovim i nekim drugim promenama razgovarali smo sa glavnokomandujućim Aleksandrom Sirskim", rekao je tada predsednik Ukrajine i dodao da su "postavljeni zadaci na svim nivoima".
Dok je bio na funkciji komandanta združenih snaga, Gnjatov je bio i komandant operativno-strateške grupe Horticija.
Kada je u januaru najavio da će Gnjatov biti premešten u Generalštab, Zelenski je imenovao general-majora Mihaila Drapatija, komandanta kopnenih snaga Ukrajine, da vodi operativno-stratešku grupu.
Gnjatov je ranije bio zamenik komandanta Južne operativne komande.
Ekonomist preneo da će Zelenski reći ne Trampu!
On nema nameru da potpiše ekonomski sporazum sa SAD, nakon okvirnog sporazuma o mineralima, a koji ne bi uključivao šire bezbednosne garancije za Ukrajinu, preneo je danas Ekonomist.
Prema navodima, okvirni sporazum o mineralima, za razliku od narednog, ne zahteva ratifikaciju u ukrajinskom parlamentu.
Ekonomist navodi da sada nije poznato kako će američka strana kontrolisati novi fond i kakvi će biti mehanizmi upravljanja, dok se u jednoj klauzuli navodi da će SAD kontrolisati ''maksimalni iznos" dozvoljen zakonom.
Istovremeno, ovo može biti u suprotnosti sa još jednom tačkom, koja ukazuje na proporcionalnost investicija, a pretpostavlja se da bi sporazum najverovatnije bio mnogo manji od 500 milijardi dolara koje je predsednik SAD Donald Tramp tražio od Ukrajine.
Prema nezavisnim procenama, američka vojna pomoć Ukrajini iznosi oko 120 milijardi evra.
Očekuje se da će ukrajinska strana u fondu učestvovati sa 50 odsto prihoda od budućih infrastrukturnih resursa i naftnih derivata u vlasništvu države, kao što su naftni gasni terminali u vlasništvu države i luke, piše Ekonomist.
Bonus video:
(Espreso/Beta/Telegraf/Preneo: V.Š)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!




