ZAŠTO NIKAKO NE BI SMELI IGNORISATI JAKU GLAVOBOLJU? I kako da je se otarasimo

Imaš li česte glavobolje, nisi jedina. Glavobolje su jedna od najčešćih bolova zbog kojih ljudi posežu za lekovima bez recepta, ali i traže lekarsku pomoć. Dele se u primarne i sekundarne. Sekundarne glavobolje su sve one koje su uzrokovane određenim jasno vidljivim ili objašnjivim oštećenjem moždanog ili okolnog tkiva te kao preneseni simptom neke druge dobro definisane bolesti, npr. intrakranijske infekcije ili tumori (unutar lobanje), povrede glave, teška hipertenzija (povišeni krvni pritisak), bolest vratne kičme, očiju, nosa, ždrela, zubiju, ušiju, cerebralna hipoksija (nedostatan dotok kisika u mozak).

Primarne glavobolje su migrena, tenzijska i "cluster"

"Sve ostale glavobolje kojima ne možemo na taj način odrediti uzrok nazivaju se primarne glavobolje. Te se glavobolje, uz još neke manje učestale tipove, dele u tri velike grupe, a to su migrenske, tenzijske i "cluster" glavobolje. Svaka ima tačno određene dijagnostičke kriterije, a dijagnozu postavlja neurolog na temelju anamneze, neurološkog pregleda i isključivanjem sekundarnih uzroka.

Prilikom dijagnostičkog procesa, sve vrste primarnih glavobolja mogu se dijagnostifikovati već samo na temelju anamneze i neurološkog pregleda, ali dostupnošću slikovnih prikaza mozga, često se u dijagnostički proces uključuje i MR mozga kao inicijalni slikovni prikaz moždanog tkiva za uporedbu s kasnijim praćenjem glavobolje ako glavobolje promene karakter, intenzitet ili učestalost", rekao nam je doc. dr. sc. Anton Glasnović, dr. med., specijalist neurologije i psihoanalitičar iz Poliklinike Affidea.

Traje li glavobolja od 4 do 72 sata, pulsirajuća, umerenog do jakog intenziteta i javlja li se na samo jednoj strani glave i pogoršava naprezanjem, tada možemo reći da se radi o migreni. Uz ove simptome mogu se javiti i mučnina, povraćanje, preosetljivost na svetlo, buku, mirise. Migrena se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, najčešće od 10. do 40. godine života i češća je kod žena nego muškaraca.

Uzroci nisu poznati, a faktori mogu biti promene u nivou hormona estrogena (menstrualni ciklus, premenopauza, oralni kontraceptivi), nesanica, glad, vremenske promene. Ponekad migrenskoj glavobolji prethodi kratko razdoblje razdražljivosti, depresije ili povišenog raspoloženja, a može biti povezana i s pojavom aure. Aura se definira kao prolazni, neurološki, vidni ili govorni poremećaj koji prethodi izbijanju glavobolje, a najčešći je vidni u obliku bljeskova ili pojačanih kontrasta boja. Napadi se mogu javljati svakodnevno ili samo jednom mesečno i obično kod pojedinog pacijenata slede karakteristični uzorak.

Tenzijska glavobolja je stalna, hronična i blaga i najčešće počinje u okcipitalnoj regiji (stražnji deo glave) ili frontalnoj (prednji deo) regiji i širi se po celoj glavi. Opisuje se najčešće kao stezanje lobanje i osećaj pritiska i pojačava se na kraju dana.

Kod "cluster" glavobolje dolazi jednostranim napadajima u orbitotemporalnom području u isto doba dana koji su jaki, teški, traju od 30 do 180 minuta, često praćeni uz suzenje, crvenjenje lica ili Hornerov sindrom te uznemirenost.

Koje pretrage je potrebno obaviti?

Pacijenti se zbog glavobolje najčešće upućuju specijalistu neurologije koji na temelju kliničke slike i anamnestičkih podataka koje dobije od pacijenta savetuje koje je dijagnostičke pretrage potrebno učiniti i koji zatim provodi lečenje glavobolje.

"Tokom uzimanja podataka od bolesnika neurolog će obratiti pažnju na karakteristike glavobolje, postoje li drugi simptomi osim glavobolje vezani za ostale organske sisteme, a od podataka biće mu bitni i podaci o drugim bolestima od kojih pacijent eventualno boluje i lekovima koje uzima, životnim navikama npr. konzumacija cigareta, alkohola, kave i drugih napitaka, eventualno konzumaciji drugih sredstava, podaci o načinu života, npr. koji posao pacijent radi i u kojim uslovima, vrsti svakodnevne fizičke aktivnosti i slično", kaže dr. sc. Martina Špero, dr. med, specijalist radiologije, uži specijalist neuroradiologije te dalje objašnjava da je cilj dijagnostičke obrade otkriti ili isključiti postojanje promena koje mogu uzrokovati glavobolju, i ona uključuje široki spektar pretraga uključujući laboratorijske pretrage, neurološku obradu (npr. EEG), neuroradiološku obradu. Na temelju navedenih podataka i rezultata osnovnih pretraga koje je zatražio, neurolog može proširiti obradu i zatražiti konsultaciju i obradu drugih specijalista, npr. oftalmologa, otorinolaringologa, kardiologa, fizijatra, imunologa, neurokirurga.

U neuroradiološkoj obradi glavobolje najčešće se traže ultrazvučni obojeni dopler vertebralnih i karotidnih arterija, standardne i funkcijske snimke vratne kralježnice, CT ili MR mozga, CT ili MR angiografija, CT ili MR vratne kralježnice. "Svrha neuroradioloških pretraga je isključiti ili potvrditi postojanje patoloških promjena u mozgu, vratnoj kralježnici, paranazalnim sinusima moždanim i vratnim krvnim žilama ili venskim sinusima koje bi mogle biti uzrok glavobolje. Najčešće se želi isključiti mogućnost postojanja npr. tumorskog procesa, vaskularnih malformacija, upalnih promjena na stijenkama moždanih arterija, upalnih procesa u sinusima, preniskog ili previsokog tlaka unutar lubanje, degenerativnih promjena i hernijacije diskova vratne kralježnice, i slično. Ovisno o rezultatu učinjene dijagnostičke obrade liječenje se može provoditi ambulantno ili u bolničkim uvjetima", rekao je Hrvoje Vavro, dr. med, specijalist radiologije, uži specijalist neuroradiologije i dodao da ovisno o tegobama zbog kojih se bolesnik javlja specijalistu u obradi se ciljano mogu zatražiti CT ili MR paranazalnih sinusa i CT ili MR orbita.

Dr. sc. Špero i dr. Vavro iz Poliklinike Affidea takođe ističu da u slučaju sumnje na patološke promene koje zahtevaju hitnu bolničku obradu i lečenje, npr. upalni proces središnjeg živčanog sistema ili tromboza venskih sinusa, bolesnik se obrađuje i leči u bolničkim uslovima. Tada obrada može uključivati i neke druge dijagnostičke postupke koji mogu biti i invazivnog tipa, npr. punkcija cerebrospinalnog likvora (uzimanje tečnosti koja oplahuje kičmenu moždinu iglom iz donjeg dela leđa), digitalna suptrakcijska angiografija (snimanje krvnih žila putem katetera uvedenog u žilu u preponi), objasnili su nam radiolozi iz Poliklinike Affidea.

Mogu li se glavobolje lečiti i kako?

Terapijske mogućnosti i uspeh liečenja glavobolja relativno su veliki, a saradnjom pacijenta i neurologa sve primarne glavobolje mogu se staviti pod kontrolu, odnosno osoba s glavoboljom može biti u potpunosti funkcionalna, objasnio nam je doc. dr. sc. Anton Glasnović, specijalist neurologije i psihoanalitičar.

"Pre medikamentozne terapije, razumevanjem simptoma koje pacijent navodi, kao i same individue samo promenom načina života i životnih navika glavobolje se mogu rešiti na zadovoljavajući način u velikom postotku slučajeva", kaže doc. dr. sc. Glasnović te pojašnjava kako izgleda terapija lekovima.

Ako je potrebna medikamentozna terapija prva su linija lečenja acetil-salicilna kiselina ili paracetamol u najvišim dozama od 1000 mg za migrene ili tenzijske glavobolje, dok je kod "cluster" glavobolje terapija kisikom sasvim dovoljna da prekine napadaj. Druga linija medikamentozne terapije različita je kod pojedinih tipova pa se tako kod migrene koriste triptani i to samo u akutnom napadaju, kod drugih indometacin, i slično.

Hronična terapija, odnosno terapija tvrdokornih primarnih glavobolja koje ne odgovaraju na prethodne načine lečenja, pretežno se svodi na tricikličke antidepresive, antiepileptike i druge psihotropne lekove.

Većina pacijenata nije spremna na psihoterapiju već radije koristi lekove

Doc. dr. sc. Anton Glasnović, spec. neurologije i psihoanalitičar napominje da se u praćenju bolesnika s glavoboljom uvek gleda pacijent kao celina njegovog psihičkog i fizičkog stanja pa je tako važno uzeti u obzir činioce poput mesečnog ciklusa, hormonskog disbalansa, cervikalne problematike, ali i psihičkih nesvesnih konflikata koji imaju izrazit uticaj na glavobolju u smislu da ih se ne sme zanemariti u evaluaciji bolesnika.

"Takođe, jedna od kvalitetnijih terapijskih metoda primarnih glavobolja je i psihoterapija, ali ona traje dugo i većina pacijenata nije spremna upustiti se u rešavanje svojega stanja na toj najdubljem nesvesnom nivou konflikata već radije pribegavaju medikamentoznoj terapiji", dodao je doc. dr. sc. Anton Glasnović.

Na kraju, primarne glavobolje vrlo su zahvalne za dijagnostiku i lečenje, ali zahtevaju predanost i strpljenje te ponajviše iskustvo kliničara u radu s pacijentima koji se na njih žale.

(Espreso/ Miss zdrava)