DVA SJAJNA NASLOVA OD DANAS U NAŠIM KNJIŽARAMA: Jedna od KNJIGA je najavila ono što nam se sada DEŠAVA
Od takvog užasa, gora je samo ravnodušnost sa kojom ljudi otkrivaju da više ne umeju da komuniciraju, vide, čuju, osete i razumeju jedni druge, Foto: Profimedia

noviteti

DVA SJAJNA NASLOVA OD DANAS U NAŠIM KNJIŽARAMA: Jedna od KNJIGA je najavila ono što nam se sada DEŠAVA

Započeo sam ga sa slikom praznih ulica Menhetna, a ideja o tišini rasla je iz rečenice u rečenicu

Objavljeno:

Novi romani Tišina Dona DeLila i Teorija oblaka Stefana Odegija objavljeni su na srpskom jeziku u izdanju Geopoetike, saopštila je ta izdavačka kuća iz Beograda.

Američki pisac, scenarista, dramaturg, autor kratkih priča i esejista Don DeLilo (1936) uveliko je poznat domaćim čitaocima, jer je redovan autor u Geopoetici, a sada je stigao njegov najnoviji, 18. roman Tišina u prevodu Zorana Paunovića, istovremeno pisca recenzije.

- Počeo sam da pišem ovaj roman 2018. godine, mnogo pre ove pandemije, kaže DeLilo. Započeo sam ga sa slikom praznih ulica Menhetna, a ideja o tišini rasla je iz rečenice u rečenicu, iz poglavlja u poglavlje.

Don DeLilo
Don DeLilofoto: Profimedia

Autor prikazuje kako izgleda svet u kome su svi ekrani odjednom uništeni, i sa gubitkom smisla postojanja digitalnih uređaja, nepovratno nestaje i smisao postojanja čovečanstva.

Od takvog užasa, gora je samo ravnodušnost sa kojom ljudi otkrivaju da više ne umeju da komuniciraju, vide, čuju, osete i razumeju jedni druge.

Zbog toga je novi roman DeLila sazdan od malog broja reči, a između tih reči je moćna i zastrašujuća tišina koju bi trebalo slušati sa strepnjom, ali i sa slabašnom nadom da će ova surova vizija najvećeg proroka među živim američkim piscima ostati neostvarena.

Ili, ako ništa drugo, da se neće ostvariti pre nego što ljudi stignu da pročitaju Tišinu, zaključuje Paunović u recenziji.

Francuska kritika Teoriju oblaka Stefana Odegija opisala je kao osećajan, hipnotički, duboko erotski roman o oblacima, sačinjen od istorijskih činjenica i fikcije, i o njihovoj ulozi u oblikovanju čovekovih strasti, bura i priča.

Protagonista tog romana je Akira Kumo, ekscentrični modni kreator u Parizu, sa važnim podatkom iz svog života: nekim čudom preživeo je oblak-pečurku nuklearne bombe bačene na Hirošimu.

Stefan Odegi
Stefan Odegifoto: Profimedia

On je vlasnik najveće zbirke knjiga i spisa o oblacima i meteorologiji na svetu i unajmljuje bibliotekarku Viržini Latur da bi je stavila u zvaničan katalog.

Dok ona taj posao obavlja, Kumo joj pripoveda priče o onima koji su posvetili svoje živote oblacima: o engleskom kvekeru koji je prvi klasifikovao oblake i slikaru koji je postao opsednut hvatanjem oblaka na platnu.

Takođe, ovaj kolekcionar približava priču o bogatom amateru-meteorologu s kraja 19. veka Ričardu Aberkrombiju, fotografu koji je, možda kreirao jedini potpuni katalog oblaka i to samo u jednom primerku, koji niko nikada nije video.

Kumo šalje Viržini u London da uđe u trag Protokola Aberkrombi, u potragu punu iznenađenja i čuda, pri kojoj ljubav, poput oblaka, oblikuje živote i sudbine junaka.

Bookmarks Magazine je zapisao recenziju dela: Izvanredan prvi roman! Poređena u njegovoj rodnoj Francuskoj sa Džulijanom Barnsom i Kazuom Išigurom, njegova krasna poetska proza i šarmantni, melanholični ton osvojili su američku kritiku.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Agencije)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.