geopolitika
OVAJ ČOVEK VRTI I TRAMPA I PUTINA OKO MALOG PRSTA: Sa jednim voli da razgovara "licem u lice", a sa drugim...
Na delu je "predatorska hegemonija"
Kineski predsednik Si Đinping razgovarao je u sredu sa Vladimirom Putinom, predsednikom Rusije, i Donaldom Trampom, predsednikom Sjedinjenih Američkih Država, odvojeno, ali istog dana. Sa Putinom je razgovarao bliskije, putem video-poziva, licem u lice, ipak su povezani partnerstvom bez granica. Sa Trampom - telefonom.
Džang Hong, naučni saradnik na Institutu za ruske, istočnoevropske i srednjoazijske studije Kineske akademije društvenih nauka, u listu "Global Times" istakao je:
"Dok se svet suočava s višestrukim previranjima i geopolitičkim rizicima, Kina u svojoj komunikaciji s dve druge velike sile šalje jasnu poruku međunarodnoj zajednici: iako globalna pitanja zahtevaju široko učešće mnogih zemalja, Kina ispunjava svoje posebne odgovornosti i uticaj". Naučno ozbiljno. I u velikoj meri tačno, Kina kao gravitaciona tačka.
Zašto je to važno?
Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, nakon razgovora rekao je da je "glavni prioritet ruske spoljne politike unapređenje sveobuhvatnog strateškog partnerstva koordinacije za novu eru s Kinom". Ponavljajući kinesku frazu "nova era", Peskov potvrđuje da je Moskva u vazalnom položaju u odnosu na Peking. Putin je, ako banalizujemo, saslušao šta mu je činiti ako želi da računa na kinesku podršku.
Kako je preneo Jurij Ušakov, Putinov savetnik, "naši pristupi odnosima sa SAD gotovo su identični, što se, na primer, odražava u našim procenama inicijative američkog predsednika o stvaranju Saveta za mir". Obe države su je odbile.
Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio katalog tema o kojima su razgovarali: trgovina, vojska, Tajvan, rat u Ukrajini, Iran, kineska kupovina gasa i nafte...
Bio je to dug i temeljan poziv, tokom kojeg su razmatrane mnoge važne teme, uključujući trgovinu, vojsku, putovanje u Kinu u aprilu (kojem se veoma radujem) - kazao je Tramp, između ostalog, u objavi na društvenoj mreži Truth Social.
Odnos sa Kinom, i moj lični odnos sa predsednikom Sijem, je izuzetno dobar, i obojica smo svesni koliko je važno da tako i ostane. Verujem da će biti postignuto mnogo pozitivnih rezultata tokom naredne tri godine mog predsedništva, koji se tiču predsednika Sija i Narodne Republike Kine - istakao je Tramp.
Dok Tramp u svojoj prostodušnosti tumači da su njegovi "odnosi sa Sijem izuzetno dobri", kinesko saopštenje upozorava SAD da mora „postupati oprezno u vezi s prodajom oružja Tajvanu“.
Si Đinping je naglasio da je pitanje Tajvana najvažnije pitanje u odnosima Kine i SAD, navodeći da je Tajvan kineska teritorija i da Kina mora da brani svoj nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet.
Kineski predsednik je Trampu rekao da nikada neće dozvoliti da se Tajvan odvoji od Kine, i da SAD moraju sa izuzetnim oprezom postupati sa prodajom oružja Tajvanu.
Šta je šira slika?
Si je smenom vodećih generala smirio unutrašnju situaciju, a na noge su mu došli mnogi bivši američki saveznici, kanadski i britanski premijeri, na primer. To je posledica američke politike koju profesor Stiven Volt naziva "predatorska hegemonija", zbog koje se saveznici okreću čak i Kini.
Zaključak koji deli i partijski Global Times:
"Suočene s globalnim sporovima, uključujući evropska pitanja, razlike u evropskim odnosima sa SAD, krizu u Ukrajini i razne probleme u Latinskoj Americi, sve strane, uključujući SAD i Rusiju, shvatile su da je konstruktivno rešavanje tih pitanja neodvojivo od učešća Kine i da mora uključivati potpunu komunikaciju, razmenu i dijalog s Kinom".
Bonus video:
(Espreso/Blic/Prenele Espreso vesti)