IMAMO SREĆU ŠTO NAS TAJFUNI I TORNADA JOŠ UVEK ZAOBILAZE: Zavod za zaštitu prirode Srbije radi u istraživanju
Bojanom Bogojević, Foto: Printscreen Kurir tv

zasadi drvo

IMAMO SREĆU ŠTO NAS TAJFUNI I TORNADA JOŠ UVEK ZAOBILAZE: Zavod za zaštitu prirode Srbije radi u istraživanju

Tokom proteklih 50 godina ljudske aktivnosti su, u poređenju sa bilo kojim periodom u istoriji planete Zemlje, brže i drastičnije izmenile ekosisteme

Objavljeno:

Mnogi kažu da se prirodne lepote Srbije najbolje mogu upoznati kroz zaštićena područja. Medjutim, ta područja su i najbolji alat kojim se priroda i biodiverzitet štite. Ona su najočuvaniji i najistuknutiji pokazatelj raznovrsnosti, divljine, geografskih i geoloških znamenitosti naše zemlje.

Biljana Krsteski, koordinator za zaštićena dobra "Zavoda za zaštitu prirode Srbije" otkriva nam koja su se sve istraživanja dešavala u protekloj godini i koja će se desiti u narednoj.

- U toku 2021. godine Zavod za zaštitu prirode Srbije je vršio istraživanja u različitim delovima naše zemlje. Jedna od njih je ćelijsko jezero, prostor koji će biti zaštićen i takođe prostor u Južnom delu zemlje strogo zaštićena vrsta poljski kukurek. U ovoj i u prethodne tri godine rađena su istraživanja prostora velikog Rzava i imamo još jedno geo područje koje treba da se zaštiti Sesalačka pećina. U toku ove godine vršena su istraživanja na planini Zlataru i biće nastavljena u toku sledeće godine. Mnoga stabla su predložena za zaštitu kao pojedinačni spomenici prirode, ali će ona da se rade tek sledeće godine izlaskom na teren. - govori Biljana Krsteski za Puls.

Biljana Krsteski
foto: Printscreen Kurir tv

Nacionalni parkovi, rezervati prirode i druga zaštićena područja kao što smo mogli da čujemo u prilogu, predstavljaju glavnu potporu očuvanja biodiverziteta i dobrobiti ljudi. Iz tog razloga, procenat zaštićenih područja se kontinuirano povećava na globalnom nivou.

Tokom proteklih 50 godina ljudske aktivnosti su, u poređenju sa bilo kojim periodom u istoriji planete Zemlje, brže i drastičnije izmenile ekosisteme. Procenjuje se da je u savremeno doba degradirano više od 60 posto svetskih ekosistema.Jedna od najvećih pretnji po biodiverzitet je uticaj klimatskih promena.

Bojana Bogojević
foto: Printscreen Kurir tv

Bojanom Bogojević ambasador akcije "Zasadi drvo" za Kurir televiziju govori o klimatskim promenama.

- Klimatske promene su jedan globalan i multifunkcionalan problem, pogotovo za slabo razvijene zemlje. Mi imamo sreću što se naša zemlja nalazi na takvoj geografskoj dužini i širini da nas tornada i tajfuni još uvek zaobilaze. Ne postoji ni jedan sistem države koji je imun na klimatske promene - ističe ambasador.

(Espreso/Kurir)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.