Stara srpska imena našla se među 15 najpopularnijih imena za dečake i devojčice do 2030. godine: Ceo svet ih zna

Izbor imena za dete danas je mnogo više od ličnog ukusa. Sve veći broj roditelja tom pitanju pristupa kao dugoročnoj odluci, uzimajući u obzir društvene promene, globalne trendove, ali i to kako će se određeno ime doživljavati kroz godine.

Kada je ime u pitanju, trend ne nastaje naglo, već se formira postepeno i pod uticajem kulture, popularnosti javnih ličnosti, migracija, globalizacije, ali i opšte potrebe društva za stabilnošću ili, s druge strane, za individualnošću. Upravo zbog toga neka imena decenijama zadržavaju vodeće pozicije, dok se druga pojave iznenada, kratko budu popularna i potom nestanu iz upotrebe.

Analiza skoro 300.000 imena

Kako bi utvrdili koja će imena zadržati popularnost u dužem vremenskom periodu, stručnjaci za onomastiku - naučnu disciplinu koja se bavi proučavanjem ličnih imena - analizirali su oko 300.000 različitih imena. U istraživanju su korišćeni podaci o registraciji novorođenčadi, trendovi popularnosti u prethodnim godinama, kao i predviđanja budućih društvenih promena.

Na osnovu tih analiza sastavljena je lista od 15 imena za koja se procenjuje da će ostati među najčešće biranim do 2030. godine. Na listi se nalaze i proverena klasična imena i savremeni favoriti roditelja širom sveta.

Imena za devojčice do 2030. godine:

Adelina

Amelija

Anastasija

Arija

Vera

Kamila

Mija

Olivija

Sofija

Ema

Imena za dečake koja zadržavaju vodeće pozicije:

Aleksandar

Luka

Matija

Nikolaj

Fjodor

Stručnjaci ističu da imena koja se godinama nalaze visoko na listama popularnosti obično ne gube značaj naglo. Kao primer navode ime Ema, koje se među najčešće biranim pojavilo još početkom 2000-ih i od tada stabilno zadržava visoke pozicije. Prema procenama analitičara, to ime će ostati popularno i tokom naredne decenije.

Popularno ne znači i "previše često"

Iako mnogi roditelji zaziru od imena koja se nalaze u vrhu liste, stručnjaci poručuju da takva briga danas ima znatno manju težinu nego ranije. Čak i ako se ime nalazi među deset najpopularnijih, to ne znači nužno da će dete u vrtiću ili školi biti okruženo velikim brojem vršnjaka sa istim imenom.

Na učestalost imena snažno utiču geografska sredina, društveni krugovi i lične preferencije porodica, koji često imaju veći značaj od samih statistika.

Neobični trendovi u Nemačkoj

Uporedo sa stabilnom popularnošću klasičnih imena, stručnjaci beleže i pojavu novih, ponekad vrlo neobičnih trendova. Tako se u Nemačkoj sve češće dešava da roditelji deci daju imena koja su tradicionalno bila nadimci za kućne ljubimce, poput imena Reks ili Haso. Strani mediji ovu pojavu komentarišu sa dozom ironije, navodeći da je "izuzetno praktično - dovoljno je da jednom pozovete, pa da se odazovu i dete i pas".

Među popularnim "imenima-klicama" u toj zemlji navode se i Adeon, Asra, Triton, Časka, Fiko i Fajna. Nemačke matične službe poslednjih godina pokazuju veću tolerantnost prema neobičnim imenima, ali i dalje zadržavaju pravo kontrole. Osnovni kriterijum ostaje nepromenjen - ime ne sme da dovede dete u situaciju da bude predmet podsmeha.

Slična praksa i u Velikoj Britaniji

Sličan trend primećen je i u Velikoj Britaniji, gde roditelji sve češće biraju nestandardna, pa čak i potpuno izmišljena imena. Taj fenomen privukao je pažnju sociologa, koji su sproveli istraživanje među gotovo 2.000 porodica.

Rezultati pokazuju da je 7% roditelja već dalo detetu potpuno izmišljeno ime, dok je čak 65% razmatralo takvu mogućnost. Čak 94% ispitanika smatra da će trend individualnih imena u narednim godinama samo jačati.

Kao prednosti neobičnih imena roditelji navode lakše razlikovanje među vršnjacima, veću prepoznatljivost u odraslom dobu i na društvenim mrežama, kao i razvoj osećaja jedinstvenosti kod deteta. Stručnjaci ovu pojavu povezuju sa digitalnim dobom, u kojem roditelji žele da deci obezbede što individualniji identitet od najranijeg uzrasta.

Kako nastaju nova imena?

Istraživanje je pokazalo da se neobična imena najčešće formiraju na dva načina: izborom rodno neutralnih imena ili spajanjem dva postojeća imena u potpuno novo. Među takvim primerima navode se: Džaspin, Brigam, Grejlen, Albion, Tovin, Meveri, Faelina Idalija, Evabet, Tesadora, Anaviš, Džesali, Silvali, Sofil i Elisobel.

Uprkos rastućem interesovanju za eksperimentisanje i originalnost, stručnjaci se slažu da će klasična i proverena imena i dalje dominirati izborima roditelja. Istraživanja pokazuju da će upravo ona oblikovati liste najpopularnijih imena do 2030. godine, dok će neobični i eksperimentalni izbori ostati alternativa za roditelje koji teže maksimalnoj individualnosti.

Bonus video: OD PETKA NAGLI PREOKRET: NAJHLADNIJI VIKEND PRED NAMA! Nedeljko Todorović najavio SNEG u ovom delu Beograda, a evo do kada se zadržava!

(Espreso/Zena.blic/D.S.)