SVE VIŠE ŽENA U SRBIJI PREVENTIVNO ODSTRANJUJE DOJKE? Dr Ivančajić otkrila za Espreso koliko istine ima u ovome!
Emilija, Foto: Privatna arhiva, printscreen/youtube/midanas, Profimedia

prevencija je prvi korak!

SVE VIŠE ŽENA U SRBIJI PREVENTIVNO ODSTRANJUJE DOJKE? Dr Ivančajić otkrila za Espreso koliko istine ima u ovome!

Svake godine od raka dojke oboli oko 4600 žena prema podacima ''Instituta za Javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut'', Srbija se nalazi na 20. mestu

Objavljeno:

O važnosti pregleda i prevenciji raka dojke se govori često, međutim imamo dva problema koji nam otežavaju da se situacija popravi, s jedne strane mentalitet našeg naroda je takav da se odlučuju da ne idu kod doktora kada uoče prve simptome već kada se zdravstveno stanje značajno pogorša, međutim situacija sa pokretnim mamografom je pokazala da su žene i te kako voljne da se pregledaju i da imaju visoko razvijenu svest o tome zašto su pregledi bitni, ovde nastupa druga vrsta problema a to je da mnoge žene nemaju gde da se pregledaju, istakla je ranije doktorka Emilija Ivančajić za portal Espreso.

Rak dojke se uspešno leči, posebno ako se otkrije u ranom stadijumu. Čak i u odmakloj fazi bolesti rak dojke ne mora da se završi smrtnim ishodom.

Opasnost od raka dojke je povećana kod žena:

- koje su imale prvu menstruaciju pre 12. godine

- koje su imale menopauzu pre 50. godine

- koje nisu rodile ili su rodile posle 30. godine

- u kojih je kod biopsije dojke nađen poremećaj normalnih struktura ćelija

- koje su operisane zbog raka jedne dojke (verovatna učestalost raka u drugoj dojci je oko 6%)

- ako je u porodici neko od bliskih srodnika imao rak dojke

- posle 50. godine života opasnost se povećava s gojaznosti i odnosom telesne težine prema visini. Žene s vlažnim cerumenom (cerumen = usna mast) sklonije su raku dojke.

Svake godine od raka dojke oboli oko 4600 žena prema podacima ''Instituta za Javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut'', Srbija se nalazi na 20. mestu od četrdesetak zemalja Evrope i to nije toliko strašno, koliko nas plaši činjenica da smo po mortalitetu na drugom mestu u Evropi, a po odnosu između broja novoobolelih i broja umrlih – mi smo prvi.

U poslednje vreme često možemo da čujemo da žene preventivno odstranjuju dojke, kako bismo proverili koliko je to istina i da li se time može rešiti problem kontaktirali smo doktorku Emiliju Ivančajić koja je uz sugestije članovima UO i predsednice Vesne Bondžić odgovorila za Epsreso portal.

Emilija Vuković
foto: Printscreen/Youtube

U poslednje vreme sve češće čujem od žena da bi kada dođu u neke godine preventivno otklonile dojke kako bi sprečile razvoj raka, koliko je to realno i da li se žene odlučuju na ovaj korak?

Podaci o masektomiji u svrhe prevencije raka dojke nisu ažurirani. Da bi bila sigurna da nema nasledne mutacije koje izazivaju karcinom dojke, osoba treba da uradi genetičko testiranje, nakon toga se ustanovljuje šta je najbolje preuzeti od preventivnih mera, rizici oboljevalja mogu biti i do 80% ako se utvrdi da je osoba nosilac štethin gena, tada se u najvećem broju slučajeva savetuje ili kliničko praćenje jednom u 6 meseci ili magnetna rezonanca jednom godišnje. Profilaktička dupla masketomija je radikalna metoda koja neće biti prvi izbor ako se utvrdi da postoji rizik od razvitka raka. Neke žene kojima je dijagnostikovan rak dojke u ranoj fazi u jednoj dojci odlučuju da uklone tu i drugu zdravu dojku - dvostruku mastektomiju. Uklanjanje druge zdrave dojke naziva se kontralateralna profilaktička mastektomija , i prema globalnim podatcima ova procedura se utrostručila po učestalosti u periodu od 2002. do 2012. godine.

Da li je potrebno konsultovati psihologa pre toga i koji je Vaš savet?

Smatramo da je podrška psihologa u celokupnom terapijskom putu veoma bitna i neophodna, kako za pacijenta, tako i za celu porodicu. Karcinom dojke , kao što znamo nije samo bolest pojedinca. Ustanovljeno je da nakon dijagnostikovanja raka dojke, veoma mali broj pacijentkinja dobija odgovarajuću psihološku podršku,a svaka deseta se izjasnila da je neko razgovarao sa njenom porodicom. Psihologa ima samo u tercijalnim ustanovama i to ne u svim, tri u IORSU , jedan u IO Vojvodina, a o psihoonkolozima da i ne govorimo. Zato su onkološke pacijentkinje prepuštene uglavnom same sebi , prolazeći kroz ovo važno životno razdoblje bez informacija i podrške,Zato je veoma važno uspostaviti adekvatan kontakt i biti uz njih tokom terapije, jer su dodatne infromacije o tome kako će njihov put izgledati i za šta treba da se pripreme nekada od neprocenjivog značaja. Upravo iz ovog razloga Ženski centar Milica upravo radi na formiranju Nacionalnog centra za pružanje iskustvene podrške obolelima od raka dojke i raka grlića materice, gde će novoobolele žene pozivajući centar stupiti u kontakt sa ženama koje su imale iskustvo karcinoma i koje su , edukovane da pruže iskustvenu podršku i ostale važne informacije dok prolaze kroz proces lečenja. Takođe smo osmislili i brošuru "Moj asistent" u saradnji sa exspertima iz oblasti onkologije koji se već uveliko deli pacijentkinjama u referentnim onkološkim centrima , u kojima je korak po korak objašnjen put pacijentkinje sa rakom dojke kroz proces lečenja..

Vesna Bondžić, Ženski centar Milica
foto: Espreso

Da li su se pojavili neki noviteti u Udruženju i da li sada imate podatak o broju obolelih žena od raka dojke tokom pandemije korona virusa, koliko je bolest kod tih žena napredovala?

Sprema se Regionalna kampanja "Daj pedalu raku 2022",koja će se održati 01.10.2022. od 12 h u preko 30 gradova Srbije, Hrvatske i Slovenije .

Takođe Ženski centar Milica je 15.08.2022.godine uz podrđku Mreže hrabrih žena ( 6 umreženih udruženja onkoloških pacijenata iz Srbije) i Udruženja medikalnih onkologa Srbije predao RFZO-u, Иницијатива за децентрализацију примене онколошких лекова , Imajući u vidu rezultate upitnika, gde se 32.71% pacijentkinja izjasnilo da im je tokom i posle bolesti kvalitet života lošiji dok je 36.6% moralo da prekine bolovanje ili prima pomoć jer finansijski nije moglo da izdrži lečenje, kao i podatak da samo 25% žena prima biološku terapiju u mestu svog boravka dok ostale prelaze od 50-600 km u jednom pravcu da bi supkutano primilo terapiju u referentnom centru (primer žene iz Zubinog potoka koja 7 sati provede putujući do IORS-a, u jednom smeru), došli smo do zaključka da pokrenemo prvu zajedničku inicijativu za decentralizaciju primene onkoloških lekova.

Imajući u vidu da se ovakav način supkutane primene biološke terapije uspešno primenjuje u više evropskih zemalja. Veoma je važno da lečenje pacijentkinja sa rakom dojke bude nacionalni prioritet od najvišeg značaja nezavisno od pandemije.

(Espreso)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.