važno
Ucenjuju seljaka, kupcima poturaju zamrzavano: Akademik Cvijan objasnio kako uvoz mesa obara cenu domaće svinjetine
Istakao je da je uvoz neophodan za prerađivačku industriju, ali da bi dozvole trebalo da dobijaju registrovani prerađivači koji imaju odgovarajuće uslove za skladištenje, odmrzavanje i praćenje porekla mesa
Akademik Cvijan Mekić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu izjavio je danas da Srbija ima proizvođače i kapacitete za veću proizvodnju svinjskog mesa, ali da je uvoz po niskim cenama doveo do velikog raskoraka između otkupne i maloprodajne cene.
Mekić je istakao da je u prvih devet meseci 2026. godine uvezeno 31.312 tona, kao i da je samo u septembru i oktobru uvezeno po 11.500 tona.
On je za RTS rekao da je uvezeno meso plaćeno po ceni od 2,57 evra po kilogramu, što je, kako je naglasio, veoma povoljno za domaće kupce i prerađivače.
"Klaničari svakog petka određuju cenu i oni je jednostavno spuštaju. Najverovatnije su te količine mesa iz uvoza završile na njihovim skladišnim prostorima", rekao je Mekić.
Istakao je da je uvoz neophodan za prerađivačku industriju, ali da bi dozvole trebalo da dobijaju registrovani prerađivači koji imaju odgovarajuće uslove za skladištenje, odmrzavanje i praćenje porekla mesa.
"Ne treba klaničarima koji treba da kolju svinje i sveže meso plasiraju da uvoze meso. Ne treba davati trgovcima, nego prerađivačkim kapacitetima koji su registrovani za tu proizvodnju. Oni imaju hladnjače, proces odmrzavanja i sve što je potrebno za sledljivost. Ako dozvole date trgovcima, sledljivost se gubi", naveo je Mekić.
Govoreći o kvalitetu uvezenog mesa, on je naglasio da veruje da meso koje stiže u velikim količinama i po niskim cenama ne može da bude sveže, već je prethodno bilo duboko zamrznuto, kao i da postoji sumnja da se takvo meso prodaje kao sveže.
Dodao je da je pravilnikom predviđeno da se od 1. jula 2026. godine jasno označava meso iz uvoza koje je prethodno bilo zamrznuto, ali smatra da se ta pravila ne poštuju u dovoljnoj meri.
Osvrnuo se i na mogućnost da se domaće svinjsko meso prepozna po načinu proizvodnje i hrani kojom su životinje hranjene i ukazao je na to da domaći proizvođači ne koriste genetski modifikovanu hranu, dok je njena upotreba u ishrani stoke dozvoljena u pojedinim zemljama iz kojih Srbija uvozi meso.
Prema njegovim rečima, domaće meso bi trebalo da bude jasno označeno prema poreklu, kao i da bi trebalo navesti na kojoj farmi je svinja uzgajana i u kojoj klanici je zaklana zahvaljujući čemu bi potrošači imali informacije o poreklu proizvoda i njegovoj sledljivosti.
Mekić je rekao da podaci o količinama uvezenog mesa i potrebama domaćeg tržišta nisu javno dostupni, iako takvi podaci postoje u Upravi carina i Poreskoj upravi.
On je naglasio i da bi trebalo razjasniti zašto postoje različite informacije o uvozu za prethodnu godinu jer jedna informacija pokazuje uvoz od 50.000 tona, a druga 70.000 tona.
"Mislim da je tačno da je uvezeno 70 i nešto hiljada tona mesa, ali ti podaci nisu javno dostupni. To nam nedostaje", rekao je Mekić.
Smatra da bi inspekcije mogle da utvrde koliko je mesa proizvedeno u klanicama, koliko je uvezeno i koliko je isporučeno trgovinskim lancima, ali da ne postoji dovoljno inspektora u veterinarskoj, poljoprivrednoj i drugim inspekcijskim službama.
Mekić je istakao da je broj svinja u Srbiji povećan za oko 2,3 odsto, ali da i dalje ne postoji dovoljno matičnih krmača u državi.
Dodao je da je napredak postignut i u genetici i efikasnosti proizvodnje, kao i da konverzija hrane danas iznosi 2,7 do 2,8 kilograma hrane za kilogram prirasta, dok je ranije bila oko 3,3 kilograma.
Kao rešenje za oporavak domaćeg svinjarstva, Mekić je naveo da je potrebno kontrolisati uvoz i postaviti jasne kriterijume za izdavanje dozvola i kontrolu bezbednosti i kvaliteta mesa, kao i da je potrebno ponovo uspostaviti sistem ugovaranja proizvodnje između primarnih proizvođača i prerađivačke industrije.
Bonus video
(Espreso/Telegraf)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!




