PRONAĐENA NAJSTARIJA LJUDSKA ŽRTVA AJKULE: Napad rekonstruisan, desio se pre 3000 GODINA! (FOTO)
Na skeletu praistorijskog ribara pronađeno je više od 790 povreda, Foto: Profimedia

bizarno otkriće

PRONAĐENA NAJSTARIJA LJUDSKA ŽRTVA AJKULE: Napad rekonstruisan, desio se pre 3000 GODINA! (FOTO)

Neke od lezija bile su vrlo oštre, duboke i u obliku slova V, a bile su slične ranama izazvanim metalnim oruđima koje lovci i sakupljači plemena Jomon nisu koristili u ovom periodu, a tragovi zuba kopnenih mesoždera i lešinara takođe nisu u skladu sa povredama.

Objavljeno: 23:39h

Istraživači su otkrili najstariji arheološki dokaz koji svedoči o napadu ajkule na čoveka, a ovo morsko stvorenje nanelo je čak 790 povreda jednom čoveku pre 3.000 godina.

Ajkula, Napad
foto: Profimedia

Ovo otrkiće dolazi sa Univerziteta u Oksfordu, gde su stručnjaci proučavali ostatke odraslog muškarca, iskopanog sa lokaliteta Tsukumo u blizini japanskog kopnenog mora Seto. Prema navodima, na iskopanom skeletu muškarca su uočene vidne povrede ruku, nogu, prednjeg dela grudnog koša i stomaka.

"U prvi mah smo bili zapanjeni prizorom i pitali smo se šta bi to moglo da se desi čoveku koji ima najmanje 790 dubokih, nazubljenih povreda“, saopštili su istraživači J. Alisa Vajt i Rik Šulting. "Bezbroj trauma na skeletu, dakle bezbroj povreda, a ipak je sahranjen u groblju zajednice, u grobnici Tsukumo Šell“.

Neke od lezija bile su vrlo oštre, duboke i u obliku slova V, a bile su slične ranama izazvanim metalnim oruđima koje lovci i sakupljači plemena Jomon nisu koristili u ovom periodu, a tragovi zuba kopnenih mesoždera i lešinara takođe nisu u skladu sa povredama.

"Procesom eliminacije isključili smo ljudski faktor i životinjske predatore o kojima se dosta svedoči, kao i lešinare", dodali su. Vrste ajkula koje su najverovatnije odgovorne za napad bile su ili tigar ili bela ajkula, rekli su istraživači. Njihovi nalazi su objavljeni u sredu u Journal of Archaeological Science: Reports. Tim je sarađivao sa direktorom Centra za istraživanje ajkula na Floridi, Džordžom Burgesom, gde su proučavali forenziku napada ajkula i sastavili rekonstrukciju ovog retkog slučaja.

"U arheološkim zapisima ima vrlo malo poznatih primera napada morskih pasa", rekao je Šulting za CNN, dodajući da najraniji konkretan primer koji je tim mogao da nađe dolazi iz predkolumbijskog nalazišta u Portoriku, koje je postojalo malo pre 1000. godine nove ere.

"Ovi slučajevi su istorijski gledano jako retki, i to je glavni razlog što nemamo više dokaza o njima“, rekao je Šulting. "Čak i danas, kada je naseljenost planete ljudima daleko brojnija, svake godine se dogodi samo nekoliko smrtonosnih napada ajkula." Ajkule su ove godine usmrtile sedmoro ljudi u Australiji, i to je najveći broj od 1934, a klimatske promene mogu biti faktor.

Napad ajkule
foto: Profimedia

Nakon radiokarbonske analize tim je zaključio da je čovek umro između 1370. i 1010. godine pre Hrista - pre više od 3.000 godina. Tim je mapirao lezije na 3D modelu skeleta kako bi vizualizovao i analizirao povrede. Stručnjaci smatraju da je praistorijskiribar bio živ u trenutku napada zbog raspodele rana, pri čemu mu je nedostajala leva ruka, što ukazuje na samoodbranu.

"Pretpostavljamo da je čovek verovatno bio u ribolovu sa još nekim u unutrašnjem moru Seto na jugu Japana. Verovatno su loviti ribu brodom ili sakupljali školjke", rekao je Šulting za CNN. „Možda su čak i lovili ajkule, jer se zubi ajkula ponekad nalaze u arheološkim nalazištima Jomon.

„Jedna ili više ajkula - sumnjamo u jednu, ali u to ne možemo biti sigurni - napala je čoveka ili dok je već bio u vodi, ili je možda izgubio ravnotežu i pao ili je izvučen preko palube ako je ajkula na kanapu za pecanje - ali po svemu sudeći, ovo nije bila mala ajkula “, dodao je.

Šulting je rekao da je bilo "toliko tragova zuba po celom skeletu" da je napad morao trajati "neko vreme". Telo muškarca je izvučeno ubrzo nakon napada i sahranjen je na ceremoniji. Takođe mu je nedostajala desna noga, a leva noga je postavljena na vrh tela, dodali su istraživači.

Koautor Mark Hadson, istraživač sa Instituta Meks Plenk, izjavio je da celokupan slučaj predstavlja redak primer arheologa koji su uspeli da rekonstruišu dramatičnu epizodu iz života jedne praistorijske zajednice.

Bonus video:

00:14

ANKETA KURIR TELEVIZIJE: Kako se rashlađuju Beograđani u vrelim danima

(Espreso/CNN)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.