KO SU ZAPRAVO TALIBANI? Sve što niste znali o OZLOGLAŠENIM MILITANTIMA! Veoma su OPASNI!
Talibani, Foto: Profimedia

ponovo

KO SU ZAPRAVO TALIBANI? Sve što niste znali o OZLOGLAŠENIM MILITANTIMA! Veoma su OPASNI!

Smatra se da je ta grupa sada jača u broju nego u bilo kom trenutku otkad su zbačeni 2001. godine - prema najnovijim procenama NATO a, sa do 85.000 boraca

Objavljeno: 20:15h

Talibani su uklonjeni sa vlasti u Avganistanu 2001. godine uz pomoć snaga koje su predvodile SAD, ali je grupa proteklih meseci u ofanzivi i sada su na ivici da ponovo preuzmu vlast. Prema poslednjim informacijama, Talibani su mirno ušli u Kabul i u predsedničku palatu.

Dok se SAD pripremaju da se u potpunosti povuku do 11. septembra, posle dve decenije rata, militanti su preuzeli velike gradove i sada su stigli i do prestonice zemlje.

Grupa je u direktne razgovore sa SAD ušla 2018. godine, a u februaru 2020. dve strane postigle su mirovni sporazum u Dohi. Sporazumom su se SAD obavezale na povlačenje, a talibani na sprečavanje napada na američke snage. Druga obećanja su uključivala da neće dozvoliti Al-Kaidi ili drugim militantima da deluju u područjima koja kontroliše i nastaviti nacionalne mirovne pregovore.

Međutim, u godini koja je usledila, talibani su nastavili borbu protiv avganistanskih snaga i civila, i brzo su napredovali širom zemlje.

Uspon na vlast

Talibani ili "studenti" na paštunskom jeziku, pojavili su se početkom 1990-ih u severnom Pakistanu nakon povlačenja sovjetskih trupa iz Avganistana. Veruje se da se pretežno paštunski pokret prvi put pojavio na verskim seminarima - uglavnom plaćenim novcem iz Saudijske Arabije - koji je propovedao tvrdokorni oblik sunitskog islama.

Obećanje koje su dali talibani - u paštunskim oblastima koje se protežu oko Pakistana i Avganistana - bilo je ponovno uspostavljanje mira i bezbednosti i primena njihove stroge verzije šerijata, odnosno islamskog zakona, koji je jednom bio na vlasti.

Od jugozapadnog Avganistana, talibani su brzo proširili svoj uticaj. U septembru 1995. godine zauzeli su provinciju Herat, na granici sa Iranom i tačno godinu dana kasnije osvojili su prestonicu Kabul, zbacujući režim predsednika Burhanudina Rabanija - jednog od očeva osnivača avganistanskih mudžahedina koji su se opirali sovjetskoj okupaciji. Do 1998. godine, talibani su imali kontrolu skoro 90 posto Avganistana.

Avganistanci, umorni od mudžahedina i sukoba nakon isterivanja Sovjeta, generalno su pozdravili talibane kada su se prvi put pojavili na sceni. Njihova rana popularnost uveliko je bila posledica njihovog uspeha u suzbijanju korupcije, bezakonja i time što su puteve i područja pod njihovom kontrolom učili sigurnim za procvat trgovine.

Međutim, talibani su takođe uveli ili podržali kazne u skladu sa svojim strogim tumačenjem šerijatskog prava - kao što su javna pogubljenja osuđenih ubica i preljubnika i amputacije za one koji su proglašeni krivim za krađu. Muškarci su morali da puste bradu, a žene su morale da nose burku.

Talibani su zabranili televiziju, muziku i bioskop, i nisu dozvoljavali da devojčice sa 10 ili više godina idu u školu. Optuživali su ih za različita kršenja ljudskih prava i kulturu, prenosi BBC.

Pakistan je više puta poricao da je bio arhitekta talibanskog preduzeća, ali nema sumnje da su se mnogi Avganistanci koji su se u početku pridružili pokretu obrazovali u medresama (verskim školama) u Pakistanu.

Pakistan je jedna od samo tri zemlje, pored Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su priznali talibane dok su bili na vlasti u Avganistanu. Takođe su poslednja zemlja koje je prekinula diplomatske odnose sa grupom.

U jednom trenutku talibani su pretili da destabilizuju Pakistan iz područja koje kontrolišu na severozapadu. Jedan od najistaknutijih i međunarodno osuđivanih pakistansko talibanskih napada dogodio se u oktobru 2012. godine, kada je učenica Malala Jusafzai upucana na putu kući u gradu Mingora.

Velika vojna ofanziva dve godine kasnije nakon masakra u školi u Pešavaru u velikoj meri je smanjila uticaj grupe u Pakistanu. Najmanje tri ključne osobe pakistanskih talibana ubijene su u napadima američkih bespilotnih letelica 2013. godine, uključujući vođu grupe Hakimulaha Mesuda.

"Utočište" Al-Kaide

Talibani u Avganistanu privukli su svetsku pažnju nakon napada Svetskog trgovinskog centra 11. septembra 2001. u Njujorku. Talibani su optuženi da su obezbedili utočište za glavne osumnjičene - Osamu Bin Ladena i njegov pokret Al-Kaida.

Vojna koalicija pod vođstvom SAD je 7. oktobra 2001. godine lansirala napade na Avganistan, i do prve nedelje decembra režim talibana se srušio. Tadašnji lider grupe Mulah Mohamad Omar i druge ličnosti, uključujući Osamu Bin Ladena, izbegli su hapšenje uprkos jednoj od najvećih potraga na svetu.

Mnogi visoki talibanski lideri su se navodno sklonili u pakistanski grad Kveta, odakle su vodili talibane. Ali postojanje onog što je nazvano "Kveta Šura" poricao je Islamabad.

Uprkos sve većem broju stranih trupa, talibani su postepeno povratili, a zatim proširili svoj uticaj u Avganistanu, čineći ogromne delove zemlje nesigurnim, a nasilje u zemlji vratilo se na nivo kakav nije viđen od 2001.

Bilo je brojnih napada talibana u Kabuli, a grupa je u septemrbu 2012. godine izvršila raciju u bazi NATO-a kamp Bastion.

Nade za mirovne pregovore pojavile su se u 2013, kada su talibani objavili da planiraju da otvore kancelariju u Kataru. Međutim, nasilje se nastavilo.

U avgustu 2015. godine, talibani su priznali da su više od dve godine prikrivali smrt Mulaha Omara - koji je navodno umro od zdravstvenih problema u bolnici u Pakistanu.

Sledećeg meseca, grupa je saopštila da je ostavila po strani višenedeljne borbe i okupila se oko novog vođe Mulaha Mansura, koji je bio zamenik Mulaha Omara.

Otprilike u isto vreme talibani su preuzeli kontrolu nad glavnim gradom provincije, prvi put od poraza 2001. godine, preuzimajući kontrolu nad strateški važnim gradom Kunduzom.

Mulah Mansur je ubijen u američkom napadu dronom u maju 2016. godine, a zamenio ga je Mavlavi Hibatulah Akundzada, koji je ostao na vrhu grupe.

Odbrojavanje do povlačenja

Američki predsednik Džo Bajden je u aprilu 2021. godine saopštio da će sve američke snage napustiti zemlju do 11. septembra, dve decenije nakon pada Kula bliznakinja.

Nakon što su tokom dve decenije rata nadjačali velesilu, talibani su počeli da zauzimaju ogromne teritorije, preteći da će još jednom srušiti vladu u Kabulu nakon povlačenja strane sile.

Smatra se da je ta grupa sada jača u broju nego u bilo kom trenutku otkad su zbačeni 2001. godine - prema najnovijim procenama NATO a, sa do 85.000 boraca.

Napredovanje je bilo brže nego što su se mnogi plašili. General Ostin Miler, komandant misije koju predvode SAD u Avganistanu, upozorio je u junu da bi zemlja mogla da bude na putu ka haotičnom građanskom ratu, koji je nazvao "brigom za svet".

Međutim, u mnogim slučajevima talibani su preuzeli kontrolu nad velikim gradovima bez borbe, a vladine snage su se predale kako bi izbegle civilne žrtve.

(Espreso/Telegraf.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.