OD LIBANA DO ČILEA, GRAĐANI IZLAZE NA ULICE I - POBEĐUJU! Ovo su CILJEVI koji ih VEŽU iako su kilometrima daleko
Građani su besni u mnogim delovima sveta, Foto: AP

PROTESTI ZAHVATILI SVET

OD LIBANA DO ČILEA, GRAĐANI IZLAZE NA ULICE I - POBEĐUJU! Ovo su CILJEVI koji ih VEŽU iako su kilometrima daleko

Iako su udaljene hiljadama kilometara, iz sličnih razloga su započeli protesti u nekoliko država, a neke su crpile inspiraciju jedna od druge kako da se organizuju

Objavljeno:

Poslednjih nedelja izbijaju masovni protesti u zemljama od Libana preko Španije do Čilea.

Svi su različiti - sa različitim uzrocima, metodama i ciljevima - ali postoje neke zajedničke teme koje ih povezuju.

Iako su udaljene hiljadama kilometara, iz sličnih razloga su započeli protesti u nekoliko država, a neke su crpile inspiraciju jedna od druge kako da se organizuju.

Evo problema o kojima se radi - i šta veže mnoge koji izlaze na ulicu.

Nejednakost

Mnogi od onih koji protestuju su ljudi koji se dugo osećaju isključenima iz bogatstva svoje zemlje. U nekoliko slučajeva, porast cena osnovnih usluga pokazao se kao konačna "kap koja je prelila čašu".

Demonstracije su počele u Ekvadoru ovog meseca kada je vlada objavila da ukida višedecenijske subvencije za gorivo kao deo smanjenja javne potrošnje dogovorenog s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Promena je dovela do naglog rasta cena benzina, što su mnogi rekli da ne mogu da priušte. Domorodne grupe su se plašile da će ta mera rezultirati povećanim troškovima javnog prevoza i hrane i da će njihove ruralne zajednice biti najteže pogođene.

Demonstranti su blokirali autoputeve, napali parlament i sukobili se sa snagama sigurnosti jer su tražili da se zaustave mere štednje i vrate subvencije za gorivo. Vlada je odustala nakon nekoliko dana masovnih protesta i mere štednje su okončane.

Povećanje cena prevoza takođe je izazvalo proteste u Čileu. Vlada je okrivila veće troškove energije i slabiju valutu za svoju odluku da poveća cene autobuskih i metroa, ali demonstranti su rekli da je to samo poslednja mera za "uništavanje" siromašnih.

Dok su se demonstranti sukobili sa snagama bezbednosti u petak uveče, predsednik Sebastijan Pinjera bio je prikazan kako ruča u italijanskom restoranu koji se nalazi na vrhunskoj lokaciji - što je, kako neki kažu, slika sukoba između čileanske političke elite i ljudi na ulicama.

Čile je jedna od najbogatijih zemalja Latinske Amerike, ali i jedna u kojoj je razlika između bogatih i siromašnih najveća - ima najgori nivo ravnopravnosti dohotka među 36 zemalja članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Kao i u Ekvadoru, vlada je povukla i obustavila svoje akcije u nastojanju da zaustavi proteste. Ali protesti su se nastavili i narastali .

- Ovo nije jednostavan protest zbog povećanja cena metroa. Ovo je izlivbesa zbog godina ugnjetavanja i mera koje su pogodile uglavnom najsiromašnie - rekao je jedan student koji je učestvovao u protestu za novinsku agenciju Reuters.

U Libanu su se dogodili slični nemiri, nakon planova vlade za oporezivanje Whatsapp poziva što je izazvalo šire proteste zbog drugih ekonomskih problema, nejednakosti i korupcije.

Sa povećanjem nivoa duga, vlada pokušava da sprovede ekonomske reforme kako bi obezbedila glavni paket pomoći od međunarodnih donatora.

Ali mnogi obični ljudi kažu da pate pod ekonomskom politikom zemlje i za svoje probleme krive loše upravljanje državom.

- Nismo ovde samo zbog Whatsappa, mi smo ovde zbog svega: goriva, hrane, hleba i svega - rekao je Abdulah, demonstrant u Bejrutu.

Korupcija

Korupirane vlade su u središtu nekoliko protesta i usko su povezane sa problemom nejednakosti.

U Libanu demonstranti tvrde da, dok trpe pod ekonomskom krizom, čelnici zemlje se koriste svojim položajima moći da bi se obogatili, putem povoljnih ugovora.

- Video sam ovde mnogo stvari, ali nikada nisam video tako korumpiranu vladu u Libanu - rekao je 50-godišnji demonstrant Rabab.

Libanska vlada je u ponedeljak odobrila paket reformi, uključujući smanjenje plaća političara, u nastojanju da smiri nemire.

foto: AP

Ljudi u Iraku takođe pozivaju na okončanje političkog sistema za koji kažu da je propao. Jedna od glavnih tačaka sukoba je način na koji se vlade imenuju na osnovu sektaških ili etničkih kvota, umesto na osnovu zasluga.

Demonstranti tvrde da je to omogućilo liderima da zloupotrebljavaju javna sredstva kako bi nagradili sebe i svoje sledbenike, sa vrlo malo koristi za većinu građana.

Protesti protiv navodne korupcije vlasti održani su i u Egiptu. Retke demonstracije u septembru podstaknute su pozivom Mohameda Alija, egipatskog biznismena koji živi u egzilu u Španiji, koji je optužio predsednika Abdela Fataha al-Sisija i vojsku za korupciju.

Njegove tvrdnje da su Sisi i njegova vlada zloupotrebljavali sredstva odjeknule su među mnogim Egipćanima koji su sve više bili nezadovoljni merama štednje, piše BBC.

Politička sloboda

U nekim zemljama demonstranti su ljuti zbog političkih sistema u kojima se osećaju zarobljeni. Demonstracije u Hong Kongu počele su ovog leta zbog nacrta zakona koji bi omogućio izručenje osumnjičenih kontinentalnu Kinu u određenim okolnostima.

Hong Kong je deo Kine, ali njegovi stanovnici uživaju posebne slobode i postoji dubok osećaj straha da Peking želi da ostvari veću kontrolu.

Poput svojih kolega demonstranata u Čileu i Libanonu, masovna akcija u Hong Kongu dovela je do povlačenja kontroverznog zakonodavstva, ali sami protesti su se nastavili.

Među njihovim zahtevima, demonstranti sada žele potpunu univerzalnu biračku zaštitu, nezavisnu istragu navodne policijske brutalnosti i amnestiju za demonstrante koji su uhapšeni.

Njihova taktika inspirisala je političke aktiviste širom sveta. Stotine hiljada ljudi okupilo se u Barseloni kako bi izrazilo ljutnju zbog zatvora katalonskih separatističkih vođa.

Separatisti su osuđeni 14. oktobra zbog njihove uloge na referendumu 2017. koji su zabranili španski sudovi i zbog naknadne proglašenja nezavisnosti. Ubrzo nakon izrečene kazne, ljudi u Barseloni dobili su poruku na popularnoj šifrovanoj aplikaciji za razmenu poruka koja im je rekla da idu na barselonski aerodrom El Prat, tako oponašajući taktiku koju su koristili hongkonški demonstranti.

Dok su se kretali prema aerodromu, grupa mladih je uzvikivala: "Idemo u Hong Kong“, prema izveštajima lokalnih medija.

Katalonski demonstranti takođe distribuiraju infografiku napravljenu u Hong Kongu u kojoj je detaljno opisano kako se demonstranti mogu zaštititi od policijskog topa i suzavca.

- Sada ljudi moraju biti na ulici. Sve pobune počinju tamo, pogledajte Hong Kong - rekao je jedan demonstrant iz Barselone agenciji AFP.

BONUS VIDEO:

(Espreso.co.rs/BBC)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.