opšti metež
HAOS U NAJAVI, TRAMP POVUKAO POTEZ KOJI ĆE PUTINA I ĐINPINGA ISTERATI IZ TAKTA! Oni stižu u Belu kuću!
Za vlade zemalja centralne Azije, to je šansa da budu politički priznate kao važne
Američki predsednik Donald Tramp danas u Beloj kući dočekuje pet lidera zemalja centralne Azije.
Aleks Raufoglu, šef dopisništva Kijev posta u Vašingtonu, navodi da ovaj sastanak vodi direktno preoblikovanju ravnoteže snaga širom Evroazije.
Samit koji okuplja predsednike Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana dolazi u trenutku kada se obnovljene spoljnopolitičke kalkulacije Vašingtona usredsređuju na bezbednost lanca snabdevanja, minerale od kritične važnosti i nove transportne koridore osmišljene da zaobiđu i Rusiju i Kinu.
Navodi se da za Ameriku ovaj sastanak predstavlja priliku da ponovo uspostavi uticaj u regionu koji je dugo bio pod senkom Moskve i Pekinga.
Za vlade zemalja centralne Azije, to je šansa da budu politički priznate kao važne, privuku investicije i dobiju na značaju u delikatnom balansiranju između velikih sila.
- Neke od država centralne Azije vapu za većim angažovanjem SAD, pre svega investicijama i dubljim diplomatskim angažovanjem. Ako predsednički samit C5+1 može da katalizuje obe te stvari, to će biti strateški značajan trenutak i za Vašington i za centralnu Aziju, jer neke od njih pokušavaju da smanje oslanjanje na Rusiju i Kinu - rekao je ukrajinskom mediju Endrju D’Anijeri, pomoćnik direktora u Centru za Evroaziju Atlantskog saveta.
Američko interesovanje u naletima
Angažovanje SAD u centralnoj Aziji tradicionalno se dešavalo u naletima, poput epizodnog fokusa nakon kriza u Avganistanu ili tenzija sa Moskvom, nakon čega su sledili dugi periodi diplomatskog zanemarivanja tog regiona.
Trampov povratak diplomatskom formatu C5+1 u drugom predsedničkom mandatu, korišćenjem okvira za samite koji je prvi put pokrenut pod administracijom demokratskog predsednika Baraka Obame, ukazuje na želju šefa Bele kuće da se taj format transformiše u nešto trajnije.
Prema rečima visokih američkih zvaničnika, administracija se nada da će diverzifikovati pristup energentima i mineralima, smanjiti rizike od uskih grla duž evroazijskih tranzitnih ruta i proširiti američko komercijalno prisustvo u regionu.
Ali, mnogo će zavisiti od toga da li će se Trampov samit pretvoriti u održive obaveze ili će ostati u velikoj meri simboličan.
- Vašington ima običaj da se negde pojavi kada mu to odgovara. Pitanje je sada da li će ovog puta biti drugačije - rekao je neimenovani bivši američki diplomata za Kijev post.
Samit se organizuje nakon produbljivanje koordinacije Rusije i Kine na području Evroazije.
Od ruske invazije na Ukrajinu, ekonomske i logističke veze Rusije sa njenim južnim susedima iz bivših sovjetskih republika su samo pojačane, jer su je sankcije primorale Moskvu da preusmeri trgovinu preko centralne Azije.
Istovremeno, kineska inicijativa "Pojas i put" nastavlja sa preoblikovanjem regionalne infrastrukture, učvršćujući ekonomsku dominaciju Pekinga od najvećeg kazahstanskog grada Almatija do turkmenistanske prestonice Ašhabada.
Tramp, čiji odnosi sa Vladimirom Putinom i Sijem Đinpingom, predsednicima Rusije i Kine, ostaju pod lupom, suočava se sa delikatnom ravnotežom.
Bez direktnog sukoba
Dok njegovi pomoćnici govore o "smanjenju prekomerne zavisnosti" zemalja centralne Azije od Moskve i Pekinga, malo ko u Vašingtonu očekuje direktan sukob.
- Teško je odgovoriti na ovo. S obzirom na Trampove bliske odnose sa Putinom i Sijem, ne mogu da zamislim da će želeti da iskoristi ovaj sastanak da ospori ruske i kineske interese u Centralnoj Aziji. Međutim, mogao bi da pokuša da poveže "Srednji koridor" sa koridorom TRIPP - rekao je veteran američke diplomatije Ričard Kauzlarih, nekadašnji zamenik specijalnog savetnika šefa Stejt departmenta za nove nezavisne države u periodu od 1993. do 1994, tokom administracije predsednika Bila Klintona.
On je tu mislio na koridor čija skraćenica znači "Trampova ruta za međunarodni mir i prosperitet" (Trump Route for International Peace and Prosperity), a koji je vezan za mirovnu deklaraciju Jermenije i Azerbejdžanapotpisanu uz posredovanje Bele kuće.
"Srednji koridor" povezuje Kinu s Evropom preko centralne Azije i južnog Kavkaza, zaobilazeći i Rusiju i Iran.
Kauzlarih je dodao da "SAD mogu da pokušaju da učvrste sporazum o kazahstanskom uranijumu".
- Ali nisam siguran da region ima mnogo novog da ponudi na energetskom frontu - zaključio je on.
Neimenovani visoki zvaničnik upoznat sa pripremama za samit rekao je da Vašington više vidi "stratešku povezanost", odnosno proširenje transportnih ruta koji idu preko južnog Kavkaza i Kaspijskog mora, kao pravu dugoročnu nagradu od Trampovog skupa C5+1.
Uoči današnjeg samita sinoć je u Beloj kući organizovan svečani prijem na kojem je govorio Sergej Gor, američki specijalni izaslanik za južnu i centralnu Aziju.
Trampa se prošle nedelje sastao sa kineskim predsednikom Sijem Đinpingom na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u Južnoj Koreji i taj susret nazvao "velikim uspehom".
Bonus video:
(Espreso/Kurir.rs/N. V./Preneo D.M.)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!




