"PITANJE DEMOGRAFIJE ŠIRE OD ODVIRA JEDNE VLASTI": Plenković o DEVASTIRAJUĆIM rezultatima popisa stanovništva

Premijer Andrej Plenković izjavio je da niko ne može biti zadovoljan smanjenjem broja stanovnika, ali i kako to nije neočekivano te dodao da će vlada učiniti sve da ublaži negativne trendove i poboljša pozitivne, istaknuvši da je pitanje demografije puno šire od okvira jedne vlasti.

U Banskim dvorima danas je predstavljen Prijedlog zakona o uvođenju evra kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koji ide u javnu raspravu, a novinari su premijera nakon predstavljanja pitali za komentar objavljenih podataka Popisa stanovništva 2021. koji pokazuju da je u Hrvatskoj 396 hiljada ljudi manje nego prije deset godina.

"Kad gledamo šire trendove, rezultate se može lako rastumačiti"

"Ovi rezultati naravno da nisu dobri, niko s njima ne može biti zadovoljan, ali istovremeno, kad gledamo šire trendove, nisu neočekivani, njih se vrlo lako može rastumačiti", rekao je Plenković.

Premijer je najpre spomenuo strukturu tih 396 hiljada ljudi manje, navevši da je u tom broju negativni prirodni priraštaj (razlika između broja umrlih i broj rođenih) - 165.000 ljudi, dok je od preostalih 230.000 njih 110.000 registrovanih iseljenika i oko 120.000 neregistrovanih.

Pozivajući se na negativni prirodni priraštaj naglasio je da je to proces koji traje 70 godina, pri čemu je podsetio na podatak da je 1948. godine u Hrvatskoj bilo 95.000 rođenih godišnje, a 2021. bilo ih je 35.000, odnosno 60.000 manje.

Zašto ljudi odlaze iz Hrvatske? "Jer smo ušli u EU"

Odnoseći se na broj iseljenih iz Hrvatske, premijer je rekao da je to rezultat ulaska Hrvatske u EU odnosno toga da je jedna od temeljnih sloboda EU - sloboda kretanja radnika.

"Pre 2013. godine vi ste mogli otići u neku zemlje EU jedino uz ispunjenje jednog od dva kriterijuma - ili da ste negde dobili radnu dozvolu ili da ste ulazili u nekakve kvote", rekao je premijer.

"Sada smo u 2022. godini, devetoj godini članstva u EU, pred ulaskom smo u šengenski prostor i u euro područje, dižemo naše gospodarstvo, i u smislu prosečne razvijenosti na razini EU i u smislu gospodarskog rasta, imamo najbolji kreditni rejting ikad, plaće se dižu i ulaganjem i korištenjem članstva u EU "nosimo Hrvatsku napred", dodao je.

Podsetio je i na to da je Hrvatska tek od 2000-ih, za razliku od država poput Mađarske, Slovačke, Poljske koje su to počele deset godina ranije, počela koristiti sredstva iz EU fondova te rekao kako će "lovljenje koraka" trajati još celu deceniju u kojem Hrvatska, naglasio je, na raspolaganju ima 25 milijardi evra

"To je šire pitanje od okvira jedne vlade"

Naveo je i više vladinih mera usmerenih, kako tvrdi, na poboljšanje okvira da oni koji zasnuju porodicu imaju više dece, ali i upozorio kako to "nije samo ekonomsko, finansijsko pitanje, pitanje politika" već i kulturološko pitanje.

"To je pitanje načina života, kako danas živimo, i to nije ista situacija kao pedesetih godina prošlog ili sada u trećoj deceniji ovog veka. Jednostavno je kultura života drugačija", ustvrdio je.

Vlada će, naglasio je, činiti sve da negativne trendove ublaži, a pozitivne poboljša. "Međutim to je pitanje puno šire od okvira jedne vlade, ili jedne vlasti, jednih politika", ocenio je.

"To su činjenice koje treba staviti na stol bez opravdavanja"

Nažalost su ti podaci takvi, dodao je te ukazao i na činjenicu da mnoge zemlje zapadne Europe svoje negativne trendove prirodnog priraštaja kompenziraju useljavanjem.

"Mi još nismo u situaciji da Hrvatska te trendove kompenzira useljavanjem. Vi kada pogledate najveći broj ljudi koji se rađa u mnogim zapadnim zemljama, kad gledate poreklo dece, onda ćete videti da su mnogi od njih deca useljenika. Znači, to su sve činjenice koje treba staviti na sto bez nekakvog opravdavanja", dodao je.

Bonus video:

(Espreso/Index.hr)