VELIKI SKANDAL: Hrvati nazvali MOST NA KOJEM JE ZAKLANO 13 SRBA po jedinici koja ih je MASAKRIRALA!

Koranski most u Karlovcu od jutros u četiri sata ima novo ime i sada se zove Most specijalne jedinice policije Grom.

Odluku o tome izglasalo je karlovačko gradsko vijeće danas nešto pre 4 sata ujutro na poslednjoj tački dnevnog reda. Sednica vijeća započela je još juče u 17 sati.

Odluka da će predlog Udruge specijalne policije Grom o preimenovanju mosta proći na Gradskom vijeću dalo se naslutiti s obzirom na to da su predlagatelji bili članovi vladajuće stranke pa je most dobio novo ime zahvaljujući većini od 13 glasova HDZ-a s partnerima i dva glasa većnika Domovinskog pokreta. Protiv su bili samo članovi platforme Možemo, njih četvoro, koji su tvrdili da je preimenovanje mosta na kojem je počinjen ratni zločin nepotrebno vraćanje u prošlost i veličanje ratnog zločina. Većnici SDP-a nisu hteli da učestvuju ni u raspravi po toj tački pa su napustili sednicu ranije. U SDP-u su samo kratko komentarisali da niko nema ništa protiv branitelja, ali su napomenuli da je to preimenovanje nepotrebno. Podsjetimo, dan pre 21. septembra na mostu su pripadnici Udruge specijalne policije Grom zajedno obeležili 30 godina od masakra u kojem je bivši član Gromova, Mihajlo Hrastov ubio 13 razoružanih vojnika JNA, zbog čega ga je Vrhovni sud naknadno osudio kao ratnog zločinca. Ali, po rečima bivših pripadnika jedinice Grom, među kojima je bio i Alen Koribić (DP), trenutno zamenik predsednika karlovačkog gradskog vijeća, most sada "nosi ime po brigadi koja je prva osnovana na području Karlovca i koja je branila cijelu županiju i Hrvatsku". "Time je odana počast i to ne poistovjećujemo s ratnim zločinom", kazao je Koribić.

Podsetimo, Zločin na Koranskom mostu je zločin koji su izvršili pripadnici hrvatske specijalne jedinice policije predvođene Mihajlom Hrastovim, nad rezervistima JNA, na Koranskom mostu 21. septembra 1991. u blizini grada Karlovca. Tom prilikom je zarobljeno 25, a potom i ubijeno 13 rezervista JNA. Dok su četvorica pripadnika JNA uspeli da prežive.

21. septembra 1991. oko 19 sati, na mostu preko reke Korane, pripadnici specijalnih jedinica MUP-a Hrvatske i ZNG zaustavljaju dva kamiona sa pripadnicima JNA, koji su prevozili vojnike redovnog i rezervnog sastava JNA iz kasarne „Mekušje“ u kasarnu „Logorište“. Pripadnici JNA, bilo ih je 25 u kamionima, odmah su zarobljeni i upućene su im pogrdni izrazi i psovke. Naređeno im je da odmah predaju oružje, što su oni i učinili, misleći da će tako izbeći sukobe i ubijanje.

Odmah po predaji oružja, 17 pripadnika JNA je odvedeno sa mosta na Korani, dok je ostalim vojnicima JNA naređeno da legnu na kolovoz (asfalt) sa licem okrenutim na zemlju i ruke da stave na potiljak.

Tada je usledilo fizičko iživljavanje pripadnika MUP-a Hrvatske i ZNG nad zarobljenim pripadnicima JNA. Udarani su kundacima i nogama. Vojniku Branku Madžarcu je polomljena ruka. Kada se zastavnik JNA Nikola Babić pobunio protiv tolikog maltretiranja, jedan pripadnik ZNG ga je ubio nožem, tj. zaklao. Zatim je i drugi vojnik JNA uboden 2 puta nožem u leđa, a potom je ubijen rafalom iz automatske puške.

Ostalim vojnicima JNA je naređeno da ustanu i poređaju se pored ograde mosta na Korani. Videvši da će i oni biti likvidirani na sličan način kao njihova dva druga, tri vojnika: Branko Madžarac, Dušan Mrkić i Nebojša Jasnić su skočili preko ograde mosta u reku Koranu. Ostali vojnici JNA na Koranskom mostu, sem Svetozara Šarca koji je teško ranjen, su likvidirani. Prvo im je pucano iz automatske puške u noge, a onda dok su ležali na zemlji, jednog po jednog ubijali su na najstrašniji način, uglavnom nožem.

Ubijanjem zarobljenih vojnika JNA, od strane pripadnika MUP-a Hrvatske i ZNG, učinjena je teška povreda Ženevske konvencije.

Leševi masakriranih pripadnika JNA sa Koranskog mosta su prevezeni u zagrebačku bolnicu na obdukciju. Kasnije su leševi predati rodbini pokojnika, koja je pozvala srpsku lekarsku komisiju da pregleda leševe. Utvrđeno je da je u zagrebačkoj bolnici pokušano hirurškim putem prikriti tragove klanja i uboda nožem.

1992. godine hrvatski sabor je usvojio Zakon o oprostu, kojim je pomilovao sve pripadnike HOS, HDZ, MUP RH, kao i ZNG koji su počinili krivična dela i ratni zločin.

U maju 1992. godine okružno tužilaštvo u Karlovcu, pod pritiskom međunarodne zajednice, podiže optužnicu protiv Mihajla Hrastova, pripadnika specijalne policijske jedinice MUP-a Hrvatske, zbog krivičnog dela zločin protiv čovečnosti i međunarodnog prava - protivpravno ubijanje i ranjavanje zarobljenika. Na tom suđenju Mihajlo Hrastov je priznao da je ubio 13 pripadnika JNA i usledilo je njegovo napredovanje u hrvatskoj policiji. 1995. na Dan državnosti dobio je od predsednika Hrvatske Franje Tuđmana orden Nikole Šubića Zrinjskog. 1996. godine Karlovačka županija ga je proglasila zaslužnim građaninom dodelivši mu niz priznanja.

1999. godine Sud u Karlovcu je osudio šestoricu Srba, među kojima Dušan Tomić, Milan Tomić i Mile Dakić (r. 1931). Oni su osuđeni na maksimalne zatvorske kazne za to ubistvo hrvatskih policajaca kod Budačke Rijeke. S tim da je taj postupak vođen bez prisustva Mile Dakića, pa je kasnije na zahtev Dakića i Republike Srbije obnovljen.

Županijski Sud u Karlovcu je 1993, 2002. i 2007. godine oslobađao optuženog Mihajla Hrastova zbog kako se navodi "postupka u nužnoj odbrani“. U maju 2009. godine Vrhovni Sud Hrvatske je nakon sprovedenog glavnog pretresa prvi put proglasio Mihajla Hrastova krivim i osudio na 8 godina zatvora, a kasnije u novembru 2009. preinačio na 7 godina zatvora. Decembra 2010. godine Ustavni Sud Hrvatske je ukinuo presudu Vrhovnog suda Hrvatske zbog proceduralnih razloga.

2012. godine je Vrhovni sud Hrvatske je ponovio suđenje Mihajlu Hrastovu i osudio ga 7. septembra 2012. na 4 godine zatvora. Inače za ovo krivično delo je minimalna zatvorska kazna 10 godina. Kao olakšavajuća okolnost je uzeto to što je od krivičnog dela prošlo 22 godine i izmenjene okolnosti u prodičnom i društvenom životu optuženog, profesionalnoj karijeri. Psihijatrijskim veštačenjem je utvrđeno da je optuženi u vreme izvršavanja krivičnog dela bio smanjeno uračunljiv. Na ovu presudu su jula 2012. godine podnesene žalbe i od optuženog i od tužioca.

Sudovi i Tužilaštva u Hrvatskoj su za ovaj zločin na Koranskom mostu optuživala samo Mihajla Hrastova, iako su iskazi preživelih kao i sudsko-medicinski nalazi pokazivali da je u ovom zločinu pored Hrastova moralo učestvovati još najmanje tri osobe. Ovo suđenje je po svojoj dužini trajanja krivično-sudskog proces rekorder u regionu.

Porodice nastradalih, pred Okružnim sudom u Karlovcu vode parnične postupke protiv države Hrvatske za naknadu štete i čekaju pravosnažnost poslednje krivične presude.

U ovom zločinu su ubijeni:

Babić Mihajla Mile, rođen 1949. Babić Paje Nikola, 1948. Bižić Milana Vaso, 1955. Gojković Špire Svetozar, 1959. Komadina Boška Zoran, 1964. Kozlina Bože Božo, 1954. Lukač Miloša Milenko, 1959. Milovanović Svetozara Slobodan, 1966. Peurača Vladimira Mile, 1964. Popović Mihajla Nebojša, 1967. Savić Dušana Milić, 1955. Sipić Đorđa Jovan, 1966. Srdić Sime Miloš, 1948.

Ranjeni i preživeli rezervisti JNA

Duško Mrkić, Svetozar Šarac, Nebojša Jasnić, Branko Madžarac.

Bonus video:

(Espreso)