Ima li leka? Evo zašto se ne sećamo najranijeg detinjstva (FOTO) (GIF)
Foto: Shutterstock

naučnici otkrili

Ima li leka? Evo zašto se ne sećamo najranijeg detinjstva (FOTO) (GIF)

Sigmund Frojd je tu pojavu pre više od jednog veka nazivao "dečijom amnezijom"
Objavljeno:

Zatim bi pratio po kojoj stopi ih zaboravlja. Nakon 30 dana ispalo je da je od prvih reči uspeo da zapamti samo između dva ili tri odsto, čime je došao do obrasca po kojem nakon nekog vremena naš mozak selektuje podatke i planirano ih zaboravlja. Međutim, sredinom 1980-ih grupa naučnika s Kembridža primetila je da se stopa zaboravljanja podatka koje su odrasli naučili kao odrasli ne poklapa s količinom uspomena koje su zaboravili iz perioda od rođenja do šeste ili sedme godine.

foto: Shuterstock

Dobro razmislite kad sledeći put posetite porno sajt: Kako pornografija može da upropasti seksualni život?

Očigledno je u pitanju bilo nešto sasvim različito od onoga što je otkrio Ebinghaus. Psiholozi su ubrzo statistički obradili problem "dečije amnezije" i utvrdili da se samo mali broj ljudi seća događaja iz perioda kada su imali dve godine ili ranije, da se neki ne sećaju ničega čak sve do osme godine, i da je prosek uzrasta od kojeg odrasli imaju sećanja oko tri i po godine. Posebno je zanimljivo ono što je psiholog Ki Vang sa Univerziteta Kornel otkrio proučavajući svoje studente. Ispalo je da Amerikanci imaju u proseku šest meseci ranije uspomene nego Kinezi, kao i to da su američke uspomene duže, bolje opisane i upućene na sebe samog, dok su kineske sažetije i strogo se drže činjenica. Reč je o čistoj posledici kulturne tradicije u SAD-u u odnosu na Kinu, smatra Robin Fivuš sa Univerziteta Emori.

counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.