SVE ŠTO TREBATE ZNATI O VRTOGLAVICI: Simptomi nisu nimalo PRIJATNI, a evo šta je UZROKUJE

Vrtoglavica nije bolest, već simptom drugih zdravstvenih poremećaja i postoji više od 350 stanja koja je mogu uzrokovati. Posle boli u prsima i umora, vrtoglavica je jedno od najčešćih stanja zbog kojeg se ljudi obraćaju lekaru.

Vrtoglavica (vertigo) je lažan osjećaj pokretanja ili vrtnje ili osećaj da se predmeti pomiču ili vrte, obično praćen mučninom i gubitkom ravnoteže. Može trajati nekoliko trenutaka, ali se može nastavljati satima ili čak danima. Osoba s vrtoglavicom ponekad se oseća bolje kada mirno leži, no vrtoglavica se može nastaviti čak i kada je osoba sasvim mirna i uopšte se ne kreće.

Omaglice i vrtoglavice su jedan od češćih simptoma ovog stanja, ali važno je razlikovati pravu vrtoglavicu (vertigo) od sličnih senzacija, koji nisu prava vrtoglavica jer su uzroci i načini lečenja drugačiji. Vrtoglavice se dele na dve vrste zavisno od uzroka, a doc. dr. sc. Anton Glasnović, dr. med., specijalist neurologije i psihoanalitičar iz Poliklinike Affidea objasnio je koji su uzroci:

"Prve i benignije su periferne, dok su druge centralne. Pod periferne podrazumevamo one koje imaju uzrok u moždanomživcu koji vodi vlakna do perifernog osetila za ravnotežu, perifernom osetilu za ravnotežu u unutrašnjem uhu ili degenerativnoj bolesti vratnog dela kičme. Centralne su vrtoglavice uzrokovane nekom od bolesti središnjeg nervnog sistema koja zahvata mali mozak kao najvažniji centar za ravnotežu u mozgu, a uzrok može biti tumor, moždani udar, krvarenje ili demijelinizacija u tom području".

Doc. dr. sc. Glasnović dodaje da vrtoglavica sama po sebi jest simptom, ali ne i bolest i ništa nam definitivno ne može reći o uzroku, no ako je praćena drugim simptomima poput povraćanja, gubitka svesti, slabosti ekstremiteta, dvoslika i slično, može vrlo jasno upućivati na uzrok zbog kojega nastaje.

Temeljem anamneze i kliničke slike neurolog određuje daljnji postupak s bolesnikom, a najčešće se radi o benignom paroksizmalnom pozicijskom vertigu (BPPV) ili posledicama degenerativnih promena vratne kičme, dok su ostali, opasniji uzroci relativno retki. Doc. dr. sc. Glasnović objašnjava da dijagnostički postupak, ako se sumnja na neki od opasnijih uzroka, ide u smeru MR-a mozga i vratnog dela kičme, audiovestibulološka obrada te "Color Doppler" žila vrata.

"Lečenje zavisi od uzroka, a u slučaju BPPV-a simptomi skoro u potpunosti nestaju jednostavnim manevrom s bolesnikom, dok je lečenje ostalih tipova vrtoglavica vezano za uzrok zbog kojega nastaju", ističe neurolog. Često su dovoljni tretmani koji se mogu primeniti kod kuće, promenom načina života kao i lekova.

Nekoliko saveta za prvu pomoć

U slučaju naglog napada jake vrtoglavice najbolje je odmah sesti ili leći da bi se izbegao pad i povreda glave, dobro je i popiti nešto tekućine, po mogućnosti soka ako je pad nivoa šećera u krvi uzrokovao vrtoglavicu. Ako vrtoglavice postanu česte te utiču na svakodnevne aktivnosti potrebno je potražiti pomoć lekara, a posebno u slučaju ako ih prati poremećaj govora, dvoslike ili slabost mišića lica i udova. Nakon dijagnostičke obrade lekar će utvrditi je li potrebno lečiti bolest koja je uzrokovala simptome vrtoglavice, a ako to nije moguće postoji nekoliko lekova koji se mogu koristiti za simptomatsku terapiju.

(Espreso/ Miss7Zdrava)