OVAJ DREVNI MELEM OD LUKA UNIŠTAVA BAKTERIJE OTPORNE I NA ANTIBIOTIKE! Recept je star 1.000 godina
Luk, Foto: Shuterstock

probajte

OVAJ DREVNI MELEM OD LUKA UNIŠTAVA BAKTERIJE OTPORNE I NA ANTIBIOTIKE! Recept je star 1.000 godina

„Drevni antibiotik“, kako su ga nazvali istraživači, pronađen je u jednom od najranijih poznatih medicinskih udžbenika srednjovekovne Engleske

Objavljeno:

Kako su smrtonosne bakterije postale sve otpornije na savremene antibiotike, neki istraživači su se u potrazi za rešenjem okrenuli drevnim medicinskim rukopisima. Ispostavilo se da bi neki srednjovekovni melemi stari preko 1000 godinaza uspeli da reše problem u situacijama kada mnogi savremeni antibiotici ne uspevaju da se izbore sa opasnim sojevima bakterija.

„Drevni antibiotik“, kako su ga nazvali istraživači, pronađen je u jednom od najranijih poznatih medicinskih udžbenika srednjovekovne Engleske, poznatom Baldovom lekarskom priručniku.

Iako mnogi lekovi koji se mogu naći u ovom priručniku nisu uspeli da održe korak s vremenom, poput melema koji sprečava gobline da vas noću posećuju, drugi pak, kao što je Baldov melem za oči, bolje su se pokozali iz današnje perspektive.

Oslanjajući se na prethodna istraživanja, naučnici su dokazali da jedna mešavina prirodnih sastojaka – belog i crnog luka ili praziluka, kravlje žuči i vina – ima moćna antiseptička svojstva. U stvari, izgleda da deluje protiv soja veoma opasnih bakterija koje su postale otporne na mnoge savremene lekove.

Pošto su proizveli 75 smeša Baldovih očnih kapi, od čega 15 od luka i 15 od praziluka, samo da bi bili sigurni da li su dobro preveli sa staroengleskog, istaživači su testirali drevni recept.

Već ranije je utvrđeno da je ovaj melem uspevao da uništi Stafilokoku aureus, veoma opasnu bakteriju, a nova studija koju je predvodila Džesika Furner-Pardo sa Univerziteta u Vorviku, je potvrdila te rezultate. Čak i u sučajevima kada su bakterije formirale posebno čvrste strukture, poznate kao biofilm, melem je bio efikasan.

foto: vikipedia

Stafilokokus aureus ili zlatni stafilokok ime je dobio po žuto-zelenoj boji njegovih kolonija. Patogen je i izaziva mnošto različitih infekcija i intoksikacija počev od manjih infekcija kože do teških bolesti. Stafilokokus aureus je kao i sve stafilokoke, gram pozitivna bakterija loptastog oblika i gradi jata ili grozdove što ih čini tako opasnim. Jednom kada se ovi grozdovi uspostave, neverovatno je teško primeniti bilo kakvo antimikrobno sredstvo. Da bi se razbio ovaj biofilm potrebne su koncentracije antibiotika sto do hiljadu puta veće nego kada su stafilokoke slobodne. U ekstremnim slučajevima je čak potrebna i amputacija kako i se izbeglo trovanje krvi, odnosno sepsa.

Međutim, kako pokazuju nova istraživanja, izgleda da u Baldovom melemu za oči ima nešto što ovi stafilokokni biofilmovi ne mogu da podnesu. Što je još značajnije, izgleda da melem deluje i na druge slične rezistentne bakterije.

„Mislimo da će melem biti naročito efikasan u lečenju gangrene kod dijabetičara“, navela je mikrobiolog Freja Harison sa Univerziteta u Vorviku u izjavi za Si-En-En.

Međutim, postoji jedna začkoljica – melem deluje samo kao mešavina svih potrebnih sastojaka. Kada su istraživači odvojili sve sastojke ili pročistili svaki sastojak pojedinačno, oni nisu bili ni približno efikasni u uništavanju sojeva bakterija. Autori smatraju da je to jedan od razloga zašto biljni lekovi do sada nisu bili ispitivani. U razvoju i istraživanju lekova danas je uobičajeno da se izoluju pojedinačna jedinjenja, a istorijski gledano, medicina se nekada više bavila kombinovanjem prirodnih sastojaka, tako podupirući uzajamna lekovita svojstva.

Na primer, u ovoj novoj studiji vino se pokazalo kao veoma slabo antimikrobno sredstvo, ali to ne znači da je bilo u potpunosti beskorisno, jer kada su istraživači uklonili vino iz recepta melema, došlo je do dramatičnog pada efikasnosti leka, što ukazuje da vino ipak ima neka važna antimikrobna svojstva. Isto se potvrdilo i kada su iz mešavine izuzeti luk ili goveđa žuč. Što je još važnije smesa melema nije oštetila zdrave ćelije.

„Većina antibiotika koje danas koristimo potiče od prirodnih jedinjenja, ali naš rad ukazuje na potrebu da se istražuju ne samo pojedinačna jedinjenja već i smeše prirodnih proizvoda za lečenje infekcija“, naglašava Freja Harison.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/RTS)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.