Simone Veil, Foto: Profimedia

simone veil

SIMONE VEIL: Velika BORKINJA sa brojem 78651

Minut ćutnje za Simone Veil za vreme ceremonije polaganja leša u Panthéon snimljena je na prostoru nekadašnjeg koncentracijskog logora Aušvic-Birkenau

Objavljeno: 27.01.2022. 15:02h

Simone Veil jedna je od onih žena koje su menjale istoriju i svet u kojem su živele ne bi li on bio humanije i pravednije mesto za sve. Rođena je 1927. godine u Nici, ali broj koji ju je pratio od 16. godine života do smrti je 78651.

Sa 16 godina odvedena u koncentracioni logor

Rođena u jevrejskoj porodici, vrlo je brzo spoznala šta to znači biti drugačiji. Kada je imala šesnaest godina, naglo je prekinuto njeno školovanje i dotadašnje gotovo idilično detinjstvo.

Gestapo je nju i celu njenu porodicu odveo u koncentracioni logor Aušvic-Birkenau. Roditelji i brat nisu dočekali kraj Drugog svjetskog rata, a Simonina sestra umrla je u automobilskoj nesreći svega nekoliko godina kasnije.

Simone Veil tek

No teška drama samo ju je još više učvrstila u njenoj nameri da dovrši svoje školovanje i bori se za prava onih slabijih. Nakon što je diplomirala pravo, krenula je u borbu za bolje uslove zatvorenica u francuskim zatvorima i za prava žena.

Pretnje smrću tokom borbe za pobačaj

Kada je postala ministarka zdravlja francuske vlade, dala je sve od sebe kako bi u Francuskoj svakoj ženi dala pravo na kontracepciju, što je dotad bilo zabranjeno, a jednako se strastveno borila i za prava žena na pobačaj.

Upravo je ona zaslužna za to što je 1975. Francuska postala, nakon Islanda i Švedske, jedna od prvih europskih zemalja u kojoj je legalizovan pobačaj.

Minut ćutnje za Simone Veil za vreme ceremonije polaganja leša u Panthéon snimljena je na prostoru nekadašnjeg koncentracijskog logora Aušvic-Birkenau.

Time je spasila zdravlje nebrojanim ženama jer se dotada pobačaj obavljao nelegalno u nimalo povoljnim uslovima, ali i dovela u opasnost čitavu svoju porodicu. Naime, dok je zakon još bio u postupku razmatranja, primala je nebrojene pretnje smrću, ali je znala da se prilika za ovakav zakon neće tako skoro ponoviti i nikada nije ni pomislila na odustajanje. Taj je zakon danas u francuskom zakonodavstvu poznat kao Zakon Veil.

Prva predsednica Evropskog parlamenta

Još jedna njena velika strast bilo je ujedinjenje Europe. Kao preživela žrtva holokausta, jako je dobro znala šta razdor među ljudima može prouzrokovati. Zato se priključila Europskom parlamentu i ujedno bila njegova prva predsednica.

Za svoj rad u parlamentu primila je i prestižnu Nagradu Charlemagne, koja se dojeljuje zaslužnim pojedincima za rad na ujedinjenju Europe.

Kada se nakon četrnaest godina vratila kao ministrica u francusku vladu, nastavila je raditi sa ženama, osobama pozitivnim na HIV i invalidima sve do svojeg umirovljenja.

FOTO: Profimedia
FOTO: Profimedia
FOTO: Profimedia
FOTO: Profimedia
FOTO: Profimedia
FOTO: Profimedia
FOTO: Profimedia
FOTO: Profimedia

No ostala je aktivna i nakon odlaska u mirovinu, a sva njezina postignuća ovjenčana su brojnim nagradama. Jedno od najvećih priznanja dano joj je kada je kao šesta žena u povijesti postala članicom tzv. Francuske akademije (Académie française), tijela koje u svakom trenutku broji četrdeset članova, a svi oni u povijest ulaze kao besmrtnici (les immortels).

Četvrta žena u povijesti pokopana u Panthéonu

Jednako veliko priznanje dano joj je upravo i prenošenjem njezina tijela u pariški Panthéon, mjesto na kojem su pokopani ljudi poput Victora Hugoa, Emilea Zole, Voltairea i brojnih drugih, redom muškaraca.

Veil je nakon Marie Currie, kemičarke i dobitnice Nobelove nagrade, te Germaine Tilion i Genevieve de Gaulle-Anthonioz, žena koje su se borile u tzv. Francuskom otporu tijekom Drugog svjetskog rata, tek četvrta žena u čitavoj francuskoj povijesti koja je posljednje počivalište našla na tom mjestu.

Štoviše, čak i natpis iznad ulaza u ovu veličanstvenu građevinu kaže: "Narod zahvaljuje svojim velikim muškarcima" (Aux grands hommes la patrie recconaissante). Upravo su zato Francuzi posljednjih godinu dana potpisivali peticiju čiji je cilj bio prenijeti Veilino tijelo na to grandiozno mjesto.

Čini se da se tamo glas žena čuje kada su u pitanju peticije, poput one koja je prije nekoliko tjedana tražila imenovanje stanice pariškog metroa prema ženi.

No zahvaljujući tome i aktualnom francuskom predsjedniku Macronu, koji se već nekoliko puta izjasnio kao feminist, Francuska bi mogla nastaviti putem koji je Simone Veil započela, u svakom trenutku noseći broj 78651 tetoviran na ruci tijekom holokausta kao podsjetnik na to da je tu kako bi se borila za bolje čovječanstvo.

Bonus video:

(Espreso/Zadovoljna.hr)