Ova devojčica je nestala 1992. godine, Foto: MUP Hrvatske

TUŽNO

ANDREA JE NESTALA 1992. GODINE: Otac je ubeđen da je njegova ćerka još uvek ŽIVA!

Andrea Beganović rođena je 1987. u Sarajevu, a nestala je na Korčuli 1992. godine

Objavljeno: 25.05.2020. 13:53h > 15:20h

U Hrvatskoj je od kraja rata pronađeno i identifikovano 46 žrtava iz Bosne i Hercegovine, a za njih još 56 nestalih se traga, javlja Detektor. Među njima je i devojčica koja je imala tek pet godina kada je nestala.

Andrea Beganović rođena je 1987. u Sarajevu, a nestala je na Korčuli 1992. Njen otac Zaim rekao je da je njegova bivša supruga Andreu odvela u Hrvatsku.

- Ćerka mi je nestala 3. decembra 1992. ispred hotela, navodno. Tako su mi bar govorili. Obavestili su me da je nestala u nezgodnom trenutku - ispričao je. Nada se kako je još uvek živa.

- To me i održalo u životu, jer od 1992. do 2020. nije mala stvar - rekao je Beganović koji se zbog nestanka ćerke obratio institucijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Njena fotografija nalazi se na MUP-ovoj stranici nestalih.

Prema evidenciji Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), na području Hrvatske prijavljen je nestanak 102 državljana BiH, a do sada je pronađeno, ekshumirano i identifikovano njih 46, dok se još uvek traga za 56 ljudi. Prijavljen je nestanak 95 muškaraca i sedam žena među kojima su dve devojčice. Njih dve se još uvek vode kao nestale, kao i 54 muškaraca. Najveći broj nestalih je s područja Bosanske krajine.

Proces je spor

Mujo Begić, šef Područnog odeljenja u Bihaću Instituta za nestale osobe BiH istaknuo je da je proces pronalaska nestalih na području Hrvatske vrlo spor.

- Pre deset godina smo neke informacije prosledili Upravi za nestale Republike Hrvatske, ali, nažalost, desetak godina nisu procesuirane - rekao je Begić i dodao da se nada kako će se, sa sporazumom i procedurama koje su potpisane između Hrvatske i BiH proces ubrzati.

- Imamo nekoliko lokacija koje bi potencijalno mogle da kriju posmrtne ostatke nestalih i očekujemo da se procesiraju te lokacije i da mi konačno vidimo da li tamo postoje posmrtni ostaci - rekao je Begić.

Iz Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske naveli su da je većinom na inicijativu nadležnih tela Hrvatske od 2016. godine održan veći broj sastanaka s nadležnima iz Instituta za nestale osobe BiH, te da je i ovo ministarstvo uputilo Institutu veći broj zahteva za postupanje u vezi s državljanima Hrvatske nestalim na području BiH, koji za sada nisu rezultirali rešavanjem njihovih sudbina.

U odgovoru BIRN-u BiH iz hrvatskog Ministarstva branitelja navode da je 2017. sklopljen Protokol o saradnji između Vlade Republike Hrvatske i Veća ministara BiH i da su s hrvatske strane takav protokol predložili još 2003. godine.

Iz Ministarstva ističu da je Uprava za zatočene i nestale Ministarstva predala Institutu za nestale osobe posmrtne ostatke 28 osoba, državljana BiH, koji su ekshumirani na području Hrvatske, većinom iz masovnih grobnica pronađenih na ranije okupiranim područjima (Erdut, Krnjačko zagorje), dok je u istom tom razdoblju Ministarstvo hrvatskih branitelja s područja BiH preuzelo posmrtne ostatke 17 državljana Hrvatske.

- Skladno međunarodno-pravnim ugovorima iz područja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava te međunarodno-pravnim instrumentima o saradnji s BiH, Hrvatska će i dalje, putem Ministarstva hrvatskih branitelja, preduzimati mere i aktivnosti kako bi rešila preostale slučajeve državljana BiH nestalih na području Hrvatske, a jednaka predanost u ovom području očekuje se i od nadležnih tela BiH u odnosu na nestale državljane Hrvatske, prvenstveno na dobrobit porodica nestalih osoba, kao i društva u celini - naveli su iz Ministarstva.

Begić: Ne možemo samostalno da kopamo po Hrvatskoj

Begić objašnjava da protokoli ne predviđaju nadležnost INO-a BiH da samostalno radi na području Hrvatske.

- Mi nemamo nadležnost, jednostavno da možemo da kopamo samostalno na području Hrvatske, to rade njihove komisije i one određuju vremenske termine i mesta kada će se raditi. Mi možemo tu samo da budemo posmatrači. Ne možemo tu nikakvim našim aktivnostima i radnjama da utičemo na rad. Imamo nekoliko slučajeva gde smo jasno naznačili i lokacije i mesta, i moguće žrtve na tim lokalitetima, nažalost, nisu se završile te aktivnosti - kaže Begić.

On naglašava da jedino što predstavnici kancelarija članovima porodica nestalih mogu da kažu jeste da su preduzeli aktivnosti koje su bile u njihovoj nadležnosti.

- Svakodnevno smo izloženi na prvoj liniji, gde vrlo malo možemo da damo odgovore na pitanja kad ćemo moći da izvršimo ekshumaciju ili eventualno proveru tog lokaliteta, hoćemo li moći da pronađemo posmrtne ostatke - kaže Begić i dodaje kako neki posmrtni ostaci nisu ni preuzeti jer su i roditelji ili porodica već umrli. Takvih je slučajeva, ističe Begić, puno.

Porodice nestalih, a posebno njihovi roditelji, svakodnevno se obraćaju za pomoć.

- Ono glavno i osnovno pitanje je: hoću li doživeti da dobijem tu jednu kost ili posmrtne ostatke, da svoje najbliže spustim u grobno mesto? - kaže Begić i dodaje da su ti susreti vrlo emotivni, i da na većinu pitanja nemaju odgovor.

Prvi nestanci u Hrvatskoj povezani su s nestankom grupe građana BiH koji su pokušali da dođu na prostor tadašnjeg Bihaćkog okruga u leto 1992. Begić objašnjava da je ta grupa pokušala da, dođe iz Karlovca i drugih mesta koja nisu bila okupirana preko teritorija takozvane SAO Krajine na područje Bihaća, Cazina i Velike Kladuše.

- Imamo nažalost još građana koji su nestali na tom putu, ubijeni su ili se za njihovu sudbinu jednostavno ne zna - rekao je Begić.

Druga grupa nestalih je pokušala peške da pređe iz tadašnjeg okruženja Bihaćkog okruga u Hrvatsku i na tom su putu nestali, a treća skupina povezana je s borbenim delovanjem u Velikoj Kladuši, kada su snage SRJ odvele deo zarobljenih pripadnika Petog korpusa Armije BiH u Hrvatsku gde su likvidirani, navodi Begić.

Nema tačnih i kvalitetnih informacija o lokacijama grobnica

Emza Fazlić iz Instituta za nestale BiH objašnjava da problem s kojim se i BiH i Hrvatska suočavaju je nedostatak kvalitetnih i tačnih informacija o lokacijama grobnica. Dodala je kako je najstarija nestala osoba Sava Ćeran koja je rođena 1901. kraj Velike Kladuše, nestala je 1995. u Dvoru na Uni, a posmrtni ostaci su pronađeni i identifikovani, dok je najstarija osoba koja još uvek nije pronađena je Mirko Popadić koji je rođen 1913. godine u mestu Krmine kraj Banje Luke, a koji je nestao u Dragalićima.

Prema podacima Instituta za nestale osobe, u BiH je tokom rata nestalo 32.000 osoba, a za 7444 njih se još uvek traga. Do sada je ekshumirano nešto više od 25.500 osoba, dok ih je više od 24.000 identifikovano, a njihovi posmrtni ostaci predani porodicama radi ukopa.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/24sata.hr)