ilustracija, Foto: Profimedia

otkrivamo

ZAŠTO NEKI LJUDI DOBIJU RAK, A NEKI NE? Nauka je konačno dala OBJAŠNJENJE!

Greška u genima, neotpornost na stres, pušenje ili loša sreća? Stvari su dublje od toga, kažu naučnici koji kažu kako baš svi imaju predispozicije za rak, no samo će se kod nekih on javiti

Objavljeno: 24.02.2020. 07:30h > 08:53h

Najveća količina sredstava u svetu usmerena u medicinske studije odlazi na istraživanje raka, trećeg najčešćeg uzročnika smrti na svetu. Rak polako ali sigurno postaje drugi najčešći uzrok smrti globalno, odmah iza srčanih bolesti.

Od nečeg se mora umreti, no generalni je stav kako je znatno bolje umreti od srčanog ili moždanog udara, nego raka.

Koja je razlika? Svesnost postojanja raka i tradicionalne terapije koje se primjenjuju produžavaju agoniju ove bolesti u proseku na dve godine, dve godine ispunjene nadom i idejom da se smrt može i trebala bi moći sprečiti. No, naučnici, za razliku od farmaceuta, sve češće postavljaju pitanje, a ne odgovor na temu raka koje može otkriti puno toga čega nismo svesni - a to je zašto svi nemamo rak, odnosno zašto ga samo neki dobiju?

Moglo bi se reći kako je naš organizam doslovno preplavljen smrću. Kosa, nokti, vanjski sloj kože - sve su to mrtve stvari koje svake nedelje gubimo, odbacujem i nestaju - oko 80 posto čestica u zatvorenim prostorima koje se presijavaju na suncu zapravo su mrtve stanice kože ljudi.

Ipak, većina se tela sastoji od živih stvari, poput biološke pšenice koja spaljuje hranu za energiju potrebno za disanje i kretanje, greanje i razmišljanje. Stanice organizma su vrlo aktivne i zaposlene swljwnjwm milion puta svakog dana. Fascinantan je to proces replikacije instrukcija - DNK za svaku stanicu kćer zahteva kopiranje identičnog lanca tri milijarde nukleotida. U svemu tome, naša tela ipak nisu savršena. Svaki put kad se stanica podijeli, enzimi koji sudjeluju u sintezi u proseku rade čak oko 120 tisuća greški.

Puno ili malo, sasvim je nebitno, sve dok se ne dogodi ključna greška koja djeluje kao okidač raka zahvaljujući abnormalnom radu stanice, rastu te neprekidnom dupliciranju. Takva stanica ignorira signale da prestane te stimulira tijelo da je opskrbljuje krvi kako bi još rasla. Tada se takva stanica beskonačno razmnožava, odnosno rak širi po tijelu.

Naravno, ključno je i o kojem se tipu raka, odnosno greške radi, jer kod jednih to ide brže, a kod drugih sporije - ukupno postoji čak njih 200 različitih.

Oboje puše, no samo je jedan dobio rak

Svi su čuli ili poznaju nekog ko je po svoj prilici trebao dobiti rak - sused Pero koji je pušio tri kutije cigareta na dan, teta koja je celi život pretila i uz to pije, biznismen koji ne jede ništa prije pet popodne osim vlastitog stresa, primera je bezbroj i često ih se koristi za izliku nastavljanja s vlastitim lošim navikama.

Priča poprima dublju dimenziju kad oboli od raka u 50-oj oboli žena suseda Pere koja nikad nije pušila, pila, bila debela... Sve i da je pušila, zašto je ona dobila rak, a Pero nije? Krajnja se istina ipak skriva u našim genima, a ne stilu života. Promatrajući dugogodišnje pušače, naučnici su otkrili kako je svima zajednička varijacija pojedinih gena, a njih su prikladno nazvali "genima dugovječnosti".

- Otkrili smo niz genetskih markera koji potiču dugovječnost, a ti isti geni mogu se naći kod ljudi koji su doživjeli duboku starost. Oni funkcioniraju tako da potiču stanice na brži oporavak od negativnih bio-kemijskih utjecaja - objašnjava profesor Morgan Levin.

To se smatra i evolucijskom mutacijom, a sretnici koji su nasledili te gene imaju tek 11 posto verojatnosti da će ikad u životu dobiti rak, dok je kod ostalih verovatnost od 40 do 60 posto.

Još nema odgovora o tačnom uzroku nastanka

Prim. mr. sc. Ljerka Eljuga, dr. med. među vodećim je hrvatskim specijalistima onkologije i radioterapije. Kaže kako znanost još nema odgovor na pitanje o točnom uzroku nastanka raka.

- Ne znamo zašto se neka stanica počne deliti bez ikakve kontrole i koji je to mehanizam koji pokreće takve promjene. Taj inicijalni faktor ne možemo znati. No znamo što se smatra najčešćim uzročnicima pojave bolesti, a oni najčešće kreću od čimbenika u našem cijelom životu i okruženju - objasnila je dr. Eljuga.

Pet stvari koji definitivno povećavaju rizik takvih greški:

Uprkos dobroj ili lošoj genetici, opet postoje slučajevi koji se ne uklapaju u kalup, a to su upravo oni uzrokovani vanjskim faktorima. Uopšteno, postoje njih pet koji su neosporni uzročnici nastanka mutacija, pa samim time i raka.

Preterano sunčanje, osobito u mlađoj životnoj dobi

Pušenje

Debljina

Hormonalne terapije/izloženost zračenjima

Konzumiranje prerađene hrane/unos premalo vlakana

Bonus video:

(Espreso.co.rs)