Ilustracija, Foto: Profimedia

JEZIVO

8 JEZIVIH MENTALNIH BOLESTI KOJE SE JEDVA PREPOZNAJU: Ovo su SIMPTOMI neizlečivih poremećaja psihe

Ove mentalne bolesti lekari često imaju problem da dijagnostikuju

Objavljeno: 13.02.2020. 22:00h > 12:49h

Stručnjaci kažu da jedan od četvoro ljudi tokom života pati od nekementalne bolesti ili neurološkog poremećaja.

Neka od tih stanja dobro su poznata, ali ima i onih retkih i vrlo specifičnih, koje čak i profesionalci teško otkrivaju i dijagnostikuju, poput sledećih osam:

Sindrom Alise u zemlji čuda

Poznat i pod imenom Todov sindrom, ovo je poremećaj koji utiče na percepciju čoveka, čineći da on svoju okolinu vidi iskrivljeno, baš kao Alisa koja je u jednom trenutku malena kao šoljica za čaj, a u drugom je visoka poput kuće.

Simptomi: Osobe koje boluju od Todovog sindroma obično su mladi ljudi u dvadesetim godinama, koji imaju tumore na mozgu, jake migrene ili su u početnoj fazi Epštajn-Bar virusa.

Oni veličinu i boju predmeta i osoba iz svog okruženja vide iskrivljeno, manje ili veće nego što zapravo jesu, a tako vide i sopstveno telo. Pate i od dezorijentisanosti.

Ovo stanje je veoma retko i, srećom, privremeno.

Poremećaj izmišljenih bolesti

Većini ljudi je mrska pomisao na bolesti, posete lekarima ili ležanje u bolnici ili kod kuće. Ali, to nije slučaj sa ljudima koji pate od poremećaja izmišljenih bolesti. Oni su stalno opsednuti nekom bolešću i konstatno igraju ulogu bolesne osobe. Ovo stanje uzrokuje neka prethodna trauma, zanemarivanje ili zlostavljanje u detinjstvu, ili neka teška bolest. Neka istraživanja ukazuju da oko 1 odsto svetske populacije pati od ovog mentalnog poremećaja, kojem za sada nema leka, ali može da se drži pod kontrolom uz redovnu psihoterapiju.

Simptomi: Ljudi sa ovim poremećajem nastoje da sami sebe učine bolesnim. Konstantne i uporne posete lekaru i traženje tretmana ili bolničkog lečenja očigledan su simptom ove bolesti. Pacijenti često izmišljaju priče koje uključuju simptome koji nikada ne prestaju i zbog kojih imaju potrebu da idu od lekara do lekara, iako su analize pokazale suprotno. Medicinski su veoma dobro "potkovani" i izražavaju se stručno, poput doktora.

Sindrom vanzemaljske ruke

Ovaj retki mentalni poremećaj poznat je i pod imenom Sindrom doktora Strejndžlava. Odlikuje ga potpuni gubitak kontrole obolelog nad jednom rukom ili nogom. Nema leka, a oboleli često moraju da "zdravom" rukom kontrolišu drugu, nekontrolisanu. Do ovog poremećaja može doći nakon operacije razdvajanja mozga, aneurizme, tumora na mozgu ili moždanog udara.

Simptomi: Nemogućnost kontrole ekstremiteta, koji se sami pomeraju; zabeleženi su i slučajevi kada pacijent sam sebe počne da davi svojom "vanzemaljskom rukom", skida sebi odeću, grebe sopstveno lice.

Disocijativni poremećaj identiteta

Često su ga zvali i višestruki poremećaj ličnosti, i kako mu ime ukazuje, u pitanju je mentalna bolest koja kod osobe izaziva prikazivanje više od jedne ličnosti, obično između dva i tri različita identiteta. Ovo je jedan od najpoznatijih mentalnih poremećaja jer je više puta opisan u filmovima i televizijskim emisijama. Od disocijativnog poremećaja identiteta pati između 0.01 i 1 odsto svetske populacije, a oboleli često završavaju u mentalnim bolnicama.

Simptomi: Imaju više od jednog identiteta; različita imena, ličnosti, polove. Identiteti se smenjuju nasumično bez upozorenja, na sat, mesec, godinu... Imaju česte epizode amnezije i ne shvataju šta se dešava, pa se izuzetno teško snalaze u životu, školi, društvu...

Stendalov sindrom

U pitanju je privremeno stanje koje se javlja nakon što je osoba izložena mnogobrojnim umetničkim prizorima, prelepim lokacijama, prelepoj arhitekturi i drugim mestima koje odlikuje neverovatna lepota. Sindrom nosi ime francuskog autora koji je prvi opisao ovo stresno iskustvo nakon svog puta u Firencu 1817. godine.

Simptomi: Vrtoglavica, nesvestica, dezorijentisanost, zbunjenost, iznenadna velika anksioznost, ubrzan puls, halucinacije.

Kotarov sindrom

Ovo je verovatno najstrašnija bolest na ovoj listi. Drugačije se naziva Sindrom hodajućeg leša i kod obolelog izaziva zabludu da je hodajući mrtvac ili duh. Naučnici veruju da je uzrok ove bolesti povreda specifičnih delova mozga. Bolest je izuzetno retka.

Simptomi: Oboleli jasno pokazuje uverenje da je mrtav, da je duh, da je već istrulio i da u njemu više nema krvi, niti organa. Pošto veruju da su mrtvi, oboleli prestaju da jedu i piju.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Kurir Stil)