Foto: Vikipedija/Javno vlasništvo

STAV SPC

SRBI SE PRIDRŽAVAJU OVOG VEROVANJA ZA ARANĐELOVDAN, A NE ZNAJU STAV CRKVE! Tiče se jednog PREDVIĐANJA

Mnogi smatraju da "kakvo je vreme na Aranđelovdan, takvo će biti tokom cele zime i proleća".

Objavljeno: 21.11.2026. 17:30h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Sabor Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznat kao Aranđelovdan. Ovaj praznik jedna je od najčešćih krsnih slava u Srbiji, a uz njega se, osim verskih običaja, vezuju i brojna narodna verovanja. Prema jednom koje se prenosi generacijama, vreme na Aranđelovdan može da nagovesti kakvi nas vremenski uslovi očekuju tokom narednih meseci.

Naime, mnogi smatraju da "kakvo je vreme na Aranđelovdan, takvo će biti tokom cele zime i proleća".

Ovo verovanje neretko se pominje u tekstovima posvećenim prazniku i običajima koji ga prate. Ipak, važno je naglasiti da je reč o narodnom predanju, a ne o pravilu koje može pouzdano da predvidi vremenske prilike u narednim mesecima.

Šta narodna verovanja govore o vremenu?

U tradicionalnom narodnom kalendaru pojedini praznici i datumi posmatrani su kao svojevrsni pokazatelji promena u prirodi. Ljudi su, oslanjajući se na dugogodišnja zapažanja, pokušavali da prepoznaju obrasce koji bi im pomogli da procene kakva ih zima ili proleće očekuju.

U tom kontekstu posmatra se i vreme na Aranđelovdan. Prema zabeleženom predanju, vremenske prilike na ovaj dan trebalo bi da nagoveste karakter narednih godišnjih doba.

Međutim, nije opravdano iz ovog verovanja izvoditi precizne zaključke o tome da li će zima biti oštra, da li će biti mnogo snega ili kada će nastupiti topliji dani. Za takve tvrdnje ipak su potrebni konkretni meteorološki podaci, a ne samo narodno predanje.

Reč je, pre svega, o zanimljivom primeru načina na koji su naši preci pokušavali da razumeju prirodu i promene godišnjih doba.

Verovanje da vreme na Aranđelovdan nagoveštava kakvi će biti zima i proleće deo je narodnog kalendara, u kojem su se pojedini praznici povezivali s promenama u prirodi. Naši preci oslanjali su se na posmatranje vremenskih prilika i iskustva stečena tokom godina, pokušavajući da predvide šta ih očekuje u narednom periodu.

Šta o tome kaže Srpska pravoslavna crkva?

Kada je reč o stavu Srpske pravoslavne crkve, važno je napraviti razliku između crkvenog praznika i narodnih običaja koji su se vremenom vezali za njega.

U objavama posvećenim Aranđelovdanu, praznik je predstavljen kroz crkveno predanje o Svetom arhangelu Mihailu i ostalim nebeskim silama, dakle, nema posebnog stava o narodnom verovanju da vreme na ovaj dan predskazuje kakvi će biti zima i proleće. Zbog toga ne bi bilo korektno tvrditi da Crkva ovo verovanje izričito podržava, ali ni da se od njega ograđuje.

Za pouzdanu vremensku prognozu ipak bi trebalo odgovore potražiti u nadležnim institucijama specijalizovanim upravo za to.

Tačno poreklo ovog verovanja za Aranđelovdan nije pouzdano utvrđeno i svodi se na pretpostavke, te ga dodatno valja posmatrati kao neki deo tradicije čiji se smisao može gledati u širem kontekstu narodnog računanja vremena.

(Espreso/telegraf)