Ostrvo Perim, Foto: Wikipedia

MAJUN

Dok ceo svet gleda u Ormuski moreuz, ovo malo ostrvo postaje KLJUČ! Može biti presudno, a za njega malo ko zna

Perim leži na ulazu u Crveno more, na mestu gde se sudaraju interesi Jemena, Saudijske Arabije, Irana i Zapada.

Objavljeno: 10.09.2026. 12:48h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Usred moreuza Bab al-Mandeb, na mestu gde se Crveno more završava i otvara ka Adenskom zalivu i Indijskom okeanu, nalazi se malo jemensko ostrvo Perim, lokalno poznato kao Majun. Na prvi pogled reč je o komadu suve, vulkanske zemlje. Ali njegova pozicija objašnjava zašto bi ono što se danas dešava u Jemenu moglo imati posledice daleko van granica te razorene zemlje.

Sa Perima se golim okom mogu videti planine Džibutija i Eritreje na afričkoj obali. Na najužem delu voda između ostrva i Afrike široka je tek petnaestak kilometara. Upravo je zbog toga Bab al-Mandeb jedan od najosetljivijih pomorskih prolaza na svetu. On povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom, a time i Suecki kanal sa Indijskim okeanom i azijskim tržištima.

CNN-ov međunarodni diplomatski urednik Nik Robertson, koji je dobio redak pristup Perimu i delovima Jemena pod kontrolom međunarodno priznate vlade, opisuje to ostrvo kao tačku u kojoj se lokalni jemenski rat pretvara u mnogo širi geopolitički sukob.

Rat između Huta i njihovih protivnika traje više od decenije. Ali Huti više nisu grupa koja bi mogla da se opiše kao slabo naoružani pobunjenici iz jemenskih planina. Uz snažnu iransku podršku razvili su arsenal balističkih i drugih raketa, dronova i protivbrodskih projektila kojima mogu da ugrožavaju plovidbu kilometrima od jemenske obale. Poslednjih godina napadali su međunarodne trgovačke brodove, a poslednjih meseci na njihovoj meti su ponovo i saudijski tankeri. U tome leži razlog zbog kog je Perim odjednom postao toliko važan.

Drugi Ormuski moreuz

Većina svetske pažnje usmerena je ka Ormuskom moreuzu, kroz koji prolazi ogroman deo izvoza nafte iz Persijskog zaliva. Iran je tamo tokom rata sa Sjedinjenim Državama pokazao koliko pretnja pomorskom saobraćaju može da uzdrma globalno energetsko tržište. Saudijska Arabija pokušala je da taj problem barem delimično zaobiđe. Umesto da se sva nafta izvozi preko istočne obale i Ormuskog moreuza, deo je preusmeren na saudijsku zapadnu obalu, ka luci Janbu na Crvenom moru. Tankeri odatle kreću ka jugu i, ako žele da stignu ka Aziji, moraju da prođu upravo kroz Bab al-Mandeb. A tamo ih čekaju Huti.

Pre nekoliko godina otprilike deset odsto globalne trgovine naftom prolazilo je ovom rutom. Danas je saobraćaj znatno manji, delom zbog učestalih napada na trgovačke brodove i odluke brojnih brodarskih kompanija da biraju dužu i skuplju plovidbu oko Afrike. Si-En-En navodi da je količina nafte koja prolazi tim pravcem pala otprilike za polovinu u odnosu na ranije nivoe. Zato Bab al-Mandab za Teheran predstavlja potencijalnu drugu polugu pritiska.

Iran može da vrši pritisak na saobraćaj kroz Ormuz, a njegovi saveznici u Jemenu mogu da ugroze alternativni izlaz Saudijske Arabije preko Crvenog mora. Ako bi Huti uspeli da prošire kontrolu nad jemenskom obalom Crvenog mora i približe se Perimu, mogućnost blokiranja ili ozbiljnog ometanja saobraćaja kroz Bab al-Mandab dramatično bi porasla. Robertson pritom upozorava da je prolaz kod ostrva mnogo uži od Ormuza. Brodovi se tamo nalaze u području u kom ih je lakše otkriti i napasti sa obale, sa mora ili projektilima.

Ormuski moreuzfoto: Wikipedia

Takav scenario ne bi bio samo problem Saudijske Arabije. Zatvaranje ili dugotrajno ometanje Bab al-Mandeba značilo bi nove poremećaje u dopremi nafte ka Aziji, skuplju plovidbu između Azije i Evrope i novi pritisak na cenu energenata. Brodovi koji izbegavaju Crveno more moraju da obilaze Rt dobre nade na krajnjem jugu Afrike, čime se putovanje produžava za više dana i znatno povećavaju troškovi prevoza.

Huti su ove nedelje izveli veliki napad na jugozapad Saudijske Arabije, ciljajući naftna postrojenja i drugu infrastrukturu. Saudijske vlasti objavile su da su povređena 73 civila, među njima žene i deca. Rijad je potom poručio da ima pravo da brani svoju teritoriju, stanovništvo i stratešku infrastrukturu. Odgovor je stigao veoma brzo. Prema Hutima, saudijske snage izvele su tokom noći i srede ujutru 32 vazdušna udara na područja Mariba, Al Džaufa, Taiza i Hodeide pod njihovom kontrolom.

Hutski mediji tvrdili su da je deset udara izvedeno samo na područje Sirvaha u pokrajini Marib. Time je ozbiljno dovedeno u pitanje primirje koje je, uz povremene incidente, gotovo četiri godine sprečavalo povratak Saudijske Arabije i Huta u otvoreni rat.

CNN ocenjuje da primirje sada izgleda izuzetno krhko i da je moguć ponovni ulazak u ciklus napada i odmazdi iz kog će biti teško izaći. Huti tvrde da su njihovi napadi odmazda za saudijske poteze u Jemenu.

Rijad, sa druge strane, sve otvorenije podržava snage međunarodno priznate jemenske vlade koje poslednjih nedelja pokušavaju da potisnu Hute na nekoliko ratišta. Posebno je važan Marib. To područje godinama predstavlja jedno od ključnih utvrđenja antihutskih snaga i jedno od mogućih polazišta za pritisak ka teritoriji koju kontrolišu pobunjenici, uključujući glavni grad Sanu.

Istovremeno se borbe vode i ka zapadnoj, crvenomorskoj obali. Upravo tu lokalna karta Jemena postaje važna za ceo svet. Huti kontrolišu veliki deo severozapada zemlje, uključujući Sanu i dugu obalu Crvenog mora. Međunarodno priznata vlada i različite antihutske snage drže delove juga i zapadne obale, među njima područje luke Moka i Perim. Ko drži taj pojas, ima mogućnost da nadgleda južni ulaz u Crveno more.

Moka i Perim služe i kao važne tačke za nadzor pomorskog saobraćaja i presretanje krijumčarenja oružja ka Hutima. Snage kojima komanduje Tarik Saleh, nećak pokojnog jemenskog predsednika Alija Abdulaha Saleha, deluju upravo na tom području i danas su povezane sa saudijskim blokom. Huti su poslednjih nedelja pojačali napade upravo ka toj zoni. Njihov prodor do Perima dramatično bi promenio ravnotežu snaga. Umesto povremenih napada na brodove iz udaljenijih područja Crvenog mora, dobili bi mogućnost delovanja neposredno uz jedan od najužih i najvažnijih pomorskih prolaza planete.

Huti su već u julu proglasili ono što nazivaju pomorskom blokadom Saudijske Arabije u Crvenom moru. Rijad odbacuje njihove tvrdnje da Saudijska Arabija drži Jemen pod opsadom. U avgustu je u blizini Perima napadnut teretni brod Tihama, pri čemu su poginuli članovi posade, a zatim i pripadnici spasilačkih snaga nakon što je područje ponovo napadnuto. Sve to pokazuje da borba za Bab al-Mandeb više nije samo deo građanskog rata u Jemenu.

Iran je tokom aktuelnog sukoba pokazao da može da koristi Ormuz kao sredstvo ekonomskog pritiska na Sjedinjene Države i njihove saveznike. Huti mu nude mogućnost pritiska na drugom kraju Arabijskog poluostrva. Huti su trenutno najsnažniji iranski saveznik u regionu. Njihova sposobnost napada na brodove, saudijske naftne objekte pa čak i udaljenije ciljeve daje Teheranu alat kojim može da podiže cenu rata bez direktnog slanja iranskih snaga u Jemen.

Za američkog predsednika Donalda Trampa to otvara dodatni problem. Vašington već pokušava da istovremeno vrši pritisak na Iran i spreči da rat izazove veliki rast cene nafte. Ako bi se, uz probleme u Ormuskom moreuzu, ozbiljno zatvorio i Bab al-Mandeb, taj cilj bi postao mnogo teže ostvariv. Saudijska Arabija se tako ponovo nalazi u sukobu iz kog je godinama pokušavala da se izvuče.

Donald Trampfoto: EPA/BONNIE CASH / POOL

Nakon krvavog rata u Jemenu, Rijad je poslednjih godina nastojao da smanji direktne sukobe sa Hutima i održava barem minimalne kanale komunikacije sa Iranom. Najnoviji raketni napadi i napadi dronovima, kao i saudijski vazdušni udari koji su usledili, pokazuju koliko je ta strategija postala krhka.

U centru svega nalazi se malo ostrvo koje je do nedavno malo kome van regiona nešto značilo. Ako se rat za taj komad obale dodatno rasplamsa, bitka za Jemen mogla bi da postane i bitka za jednu od glavnih arterija svetske trgovine.

Bonus video:

(Espreso/ Mondo/ Express/ Prenela: T.M.)