DUGOROČNA VREMENSKA PROGNOZA
Kakva se jesen i zima očekuju u Srbiji? El Ninjo će trajati cele godine
Ono što može da se kaže jeste da se povećava verovatnoća određenih vremenskih obrazaca
El Ninjo nastavlja da jača, a najnovije procene američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) pokazuju da bi predstojeća jesen i zima mogle da proteknu pod uticajem jednog od najsnažnijih događaja ove vrste u modernoj istoriji merenja.
Prema izveštaju NOAA objavljenom 13. avgusta, postoji više od 90 odsto verovatnoće da će El Ninjo tokom jeseni i zime 2026/2027. dostići kategoriju veoma snažnog događaja. Još upečatljivija je procena za period od oktobra do decembra: postoji 69 odsto šanse da relativni okeanski indeks RONI dostigne ili premaši +2,5 stepeni Celzijusa. Ukoliko bi se to dogodilo, ovogodišnji El Ninjo bio bi najsnažniji prema toj meri od početka evidencije 1950. godine.
NOAA trenutno procenjuje i da postoji čak 95 odsto verovatnoće da RONI u periodu oktobar–decembar bude najmanje +2 stepena, što predstavlja veoma snažan El Ninjo. Američki meteorolozi, međutim, posebno upozoravaju da snaga El Ninja ne znači automatski i podjednako snažne posledice u svakom delu sveta.
To je posebno važno kada se govori o Srbiji i Balkanu.
El Ninjo veoma direktno utiče na vreme u tropskim oblastima Pacifika i u pojedinim delovima Severne i Južne Amerike, ali je njegova veza sa evropskim vremenom mnogo komplikovanija. Do nas njegov uticaj stiže posredno, preko promena u globalnoj cirkulaciji atmosfere, položaju mlazne struje i putanjama ciklona iznad Atlantika i Evrope.
I upravo zbog toga nije moguće zaključiti: „Jak El Ninjo znači da će Srbija imati toplu zimu“. Ono što može da se kaže jeste da se povećava verovatnoća određenih vremenskih obrazaca.
Šta je zapravo El Ninjo i zašto može da promeni vreme hiljadama kilometara dalje?
U normalnim uslovima snažni pasatni vetrovi duž ekvatorijalnog Pacifika potiskuju toplu površinsku vodu prema Indoneziji i Australiji. Istovremeno se uz zapadnu obalu Južne Amerike iz dubine podiže hladnija voda.
Tokom razvoja El Ninja ti vetrovi slabe. Topla voda počinje da se širi ka centralnom i istočnom Pacifiku, dok se podizanje hladne vode smanjuje.
Ali El Ninjo nije samo „topliji Pacifik“.
Promena temperature mora utiče na vazdušni pritisak, vetrove, raspored tropskih padavina i snažna uzlazna strujanja vazduha. Kada se okean i atmosfera povežu u taj obrazac, posledice mogu da se prenesu na atmosfersku cirkulaciju širom planete.
Upravo se to sada događa. NOAA navodi da su tokom jula zabeležene značajne anomalije temperature mora, promenjeni vetrovi na različitim visinama, promenjena tropska konvekcija i drugi pokazatelji karakteristični za El Ninjo. Sistem okean–atmosfera, prema američkoj agenciji, jasno pokazuje da El Ninjo jača i očekuje se njegovo dalje intenziviranje do kraja godine.
Šta sve to znači za Srbiju i Balkan?
Meteorolog N1 Hrvatske Bojan Lipovšćak analizirao je mogući uticaj veoma snažnog El Ninja na Balkan od septembra 2026. do januara 2027. godine.
Njegov osnovni zaključak je važan: za Balkan trenutno postoji povećana verovatnoća toplijeg vremena, naročito tokom ranog dela jeseni, ali količina padavina i razvoj vremena tokom zime mnogo su neizvesniji.
Balkan je u nezgodnom položaju za dugoročne prognoze jer se nalazi između uticaja Atlantika, Sredozemlja, kontinentalne Evrope i severne Afrike.
Zbog toga na vreme u Srbiji ne utiče samo El Ninjo. Važni su i Severnoatlantska oscilacija (NAO), položaj azorskog anticiklona i mlazne struje, cikloni koji nastaju iznad Sredozemlja, temperatura Sredozemnog mora, prodori toplog vazduha iz Afrike, ali i mogućnost prodora hladnog vazduha iz severne i severoistočne Evrope.
Veliku ulogu imaju i Alpi, Dinaridi, Karpati i balkanske planine.
Lipovšćak zato upozorava da El Ninjo ne može da odredi da li će određenog dana u Srbiji biti 15 stepeni i kiša ili minus pet i sneg. On može da promeni šanse da određeni tip vremena tokom sezone bude češći.
Septembar: Produžetak leta i temperature iznad proseka
Za septembar je najizraženiji signal da bi temperature mogle da ostanu iznad proseka.
Lipovšćak navodi mogućnost dužih toplih perioda i lokalne suše, ali uz rizik od snažnih pljuskova kada vlažan vazduh iz Sredozemlja prodre dublje na Balkan. Drugim rečima, topao mesec ne mora istovremeno da bude potpuno suv.
Zanimljivo je da se takav scenario uklapa i u raniju sezonsku prognozu Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije.
U sezonskoj prognozi RHMZ-a, objavljenoj 19. juna, septembar u Srbiji označen je kao topliji od proseka, uz nastavak kasnog leta tokom prve polovine meseca. Očekivane srednje minimalne i maksimalne temperature bile su oko 0,5 do jednog stepena iznad višegodišnjeg proseka, dok je količina padavina projektovana uglavnom u granicama prosečnih vrednosti.
To, međutim, ne znači da neće biti kratkih i snažnih promena vremena. Upravo kombinacija toplog vazduha i prodora vlažnijih vazdušnih masa može da stvori uslove za lokalne oluje i velike količine kiše u kratkom periodu.
Oktobar: Toplo, ali raste mogućnost ciklona
Tokom oktobra sezonski modeli daju signal povećane verovatnoće vlažnijeg vremena u južnoj i zapadnoj Evropi.
Za Srbiju je situacija manje jasna.
Ako sredozemni cikloni budu imali putanje preko Jadrana i Balkanskog poluostrva, mogli bismo da imamo češće periode kiše. Ako njihove putanje budu pomerene zapadnije ili južnije, veliki deo Srbije mogao bi da ostane relativno suv.
Zbog toga nije opravdano tvrditi da će oktobar biti „kišovit mesec“.
Mnogo realniji scenario je smena stabilnih i toplih perioda sa nekoliko izraženih prodora koji bi za kratko vreme mogli da donesu velike količine padavina.
I ranija sezonska prognoza RHMZ-a predviđala je za oktobar temperature iznad višegodišnjeg proseka.
Novembar: Toplije vreme i velika neizvesnost oko padavina
I tokom novembra ostaje signal da bi temperatura mogla da bude iznad proseka.
Kada je reč o padavinama, položaj ciklona postaje presudan.
Prema scenariju koji iznosi Lipovšćak, Jadran, Dinaridi i zapadni delovi Balkana mogli bi da imaju češće kišne epizode, dok bi unutrašnjost Balkana – kojoj pripada najveći deo Srbije – u pojedinim situacijama mogla da dobije znatno manje padavina.
To je tipičan primer zašto se sezonska prognoza ne može pretvoriti u jednostavnu tvrdnju da će cela Srbija imati „vlažnu“ ili „suvu“ jesen.
Pomeri li se ciklon nekoliko stotina kilometara, raspored padavina na Balkanu može potpuno da se promeni.
Decembar: Veće šanse za blaži mesec, ali zima nije otkazana
Decembar je posebno zanimljiv jer bi El Ninjo tada trebalo da bude blizu vrhunca.
Osnovni scenario daje veću verovatnoću da prosečna temperatura bude viša od uobičajene.
To ipak ne znači da neće biti snega ili ozbiljnih zahlađenja.
Lipovšćak upravo upozorava na mogućnost kratkotrajnih „ugriza zime“ – prodora hladnog vazduha sa severa i severoistoka koji mogu naglo da obore temperaturu.
U nižim predelima Balkana, pa tako i većem delu Srbije, tokom ovakve sezone mogla bi da bude veća verovatnoća kiše nego dugotrajnog snežnog pokrivača. U planinskim krajevima, naravno, dovoljno snažni hladni prodori i dalje bi donosili sneg.
I ranija prognoza RHMZ-a za Srbiju predviđala je blaži decembar, sa srednjim minimalnim i maksimalnim temperaturama oko jedan do dva stepena iznad višegodišnjeg proseka.
Ali sezonski prosek može da zavara.
Mesec može završiti dva stepena topliji od proseka, a da tokom njega ipak imamo nekoliko dana sa veoma niskim temperaturama i obilnim snegom.
A januar? Tu neizvesnost postaje još veća
Prema sadašnjoj prognozi NOAA, El Ninjo bi i početkom 2027. trebalo da bude veoma aktivan. Američka agencija trenutno procenjuje praktično izvesno trajanje El Ninja kroz zimu, dok je verovatnoća da će se zadržati tokom perioda februar–april 2027. oko 97 odsto. Za mart–maj procena pada na 82 odsto.
Međutim, to nam još ne govori kakav će januar biti u Beogradu, Novom Sadu, Nišu ili na Kopaoniku.
Za Evropu su moguća najmanje dva potpuno različita scenarija.
U prvom bi zapadno i jugozapadno strujanje donosilo relativno blag i vlažan vazduh prema Balkanu.
U drugom bi se iznad Evrope formirao snažan blokirajući anticiklon, čiji položaj može da otvori put hladnom kontinentalnom vazduhu iz Rusije i severoistočne Evrope.
Zbog toga se u ovom trenutku ne može ozbiljno prognozirati da će januar biti bez snega ili da će zima biti blaga od početka do kraja.
Najvažniji zaključak: Verovatnije toplije, ali uz mogućnost naglih ekstrema
Ako se postojeći signali održe, period od septembra do početka 2027. godine mogao bi u Srbiji i većem delu Balkana u proseku da bude topliji nego što je uobičajeno.
To, međutim, verovatno neće značiti pet meseci neprekidnog toplog vremena.
Mnogo realističniji scenario jesu duži periodi neuobičajene toplote koje povremeno prekidaju nagle promene vremena – prodori hladnijeg vazduha, cikloni, jaki pljuskovi i potencijalno veoma obilne padavine.
Lipovšćak upravo na to ukazuje: tokom jednog istog meseca na Balkanu moguća je duga topla i suva faza, a zatim nekoliko dana vrlo burnog vremena sa obilnim padavinama.
Posebno važan faktor biće Sredozemno more. Ako ono ostane veoma toplo, a istovremeno se poklope odgovarajuća putanja ciklona i dotok vlažnog vazduha, atmosfera može da raspolaže velikom količinom vlage. U takvim situacijama raste rizik od intenzivnih padavina.
Za Srbiju bi zato tokom narednih meseci trebalo pratiti mnogo više od samog El Ninja: stanje Atlantika, NAO, položaj polarnog vrtloga, temperaturu Sredozemlja i, pre svega, položaj ciklona i anticiklona iznad Evrope.
Jedno je za sada prilično jasno – dugotrajna hladna i snežna zima trenutno nije osnovni scenario za Balkan. Ali iz toga nikako ne sledi da hladnih talasa i snega neće biti.
Čak i tokom izrazito tople sezone moguće je nekoliko snažnih zimskih prodora. A upravo će njihov položaj i trajanje na kraju odlučiti kako ćemo zimu 2026/2027. zaista pamtiti.
Bonus video:
(Espreso / Nova / Milorad Milovanović)