Ognjena Marija, Foto: Wikipedia/Javno vlasništvo

veliki je praznik

AKO OVO URADITE DANAS, NESREĆA VAS NEĆE ZAOBIĆI: Slavimo Ognjenu Mariju, iza STAROG JEZIVOG VEROVANJA se krije...

Ovaj praznik se ne obeležava samo kao verski dan, već ga mnogi Srbi slave i kao krsnu slavu

Objavljeno: 30.07.2026. 05:45h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Danas, 30. jula, pravoslavni vernici proslavljaju Ognjenu Mariju, jednu od najpoštovanijih svetiteljki u narodu.

Ovaj praznik se ne obeležava samo kao verski dan, već ga mnogi Srbi slave i kao krsnu slavu. Prema narodnim verovanjima, vreme na Ognjenu Mariju određuje kakva će biti naredna godina - posebno kada je reč o rodnosti i vremenskim nepogodama.

Ko je Ognjena Marija i zašto je narod toliko poštuje?

Ognjena Marija, poznata i kao Sveta Velikomučenica Marina, rođena je krajem 3. veka u Antiohiji. Kao dvanaestogodišnjakinja primila je hrišćanstvo, što ju je koštalo roditeljske ljubavi. Njena nepokolebljiva vera u Hrista donela joj je strašna mučenja i mučeničku smrt u 16. godini, ali je narod nikada nije zaboravio.

Ognjena Marijafoto: Printscreen/youtube/RTV Brus

Njen kult se duboko ukorenio u srpsku tradiciju, pa se veruje da njene mošti imaju čudotvornu i isceliteljsku moć.

Narodna verovanja za Ognjenu Mariju

Prema narodnom predanju, Ognjena Marija je sestra Svetog Ilije i Svetog Pantelejmona, i smatra se "ognjevitim" svecem. Zbog toga je neophodno strogo poštovati praznik, a posebno se veruje da svi koji su imali štetu od gromova, oluja i požara, treba da je slave.

Čuvena izreka kaže:

"Ko slavi Ognjenu Mariju, siguran je u letinu!"

Ognjena Marijafoto: printscreen/spc

Šta se ne sme raditi na Ognjenu Mariju?

Ne radi se ništa u kući ni van nje, posebno ne žene, jer se veruje da će one koje rade na taj dan imati nesreću u porodici

Zabranjeno je kupanje u rekama, jezerima i morima, jer se veruje da voda "guta" one koji ne poštuju svetiteljku

Ako se na taj dan čuje grmljavina, to se tumači kao veoma loš znak i predznak gladi i nesreće

Žena celiva ikonufoto: Tamara Trajković

Tiho i bez oluja vreme se tumači kao najava plodne i uspešne godine

U srpskom folkloru, grom i munja su direktno povezani sa Ognjenom Marijom. Verovalo se da ona svojim ognjenim štapom kažnjava grešnike, a da su grmljavine i munje znak njene ljutnje. Često se spominje u vezi sa Svetim Ilijom, ali i mitskim bićima kao što su ale i zmajevi.

U davnim vremenima, narodi Balkana su kroz gromove i munje prepoznavali prisustvo božanstava. Slično kao što su Zevs i Jupiter nosili munje kao oružje, u srpskoj mitologiji se sačuvala slična simbolika kroz likove Peruna i Svetog Ilije. Ta povezanost je i danas vidljiva u običajima i narodnom predanju.

Bonus video:

(Espreso/Alo/Veljko Petranović/Prenela: N.J)