Foto: Profimedia

PAŽNJA!

Umesto turske reči jastuk, postoji naš naziv, a Srbi za njega nemaju pojma: Niko ga ne koristi, slušajte samo

Od mekog perja do svakodnevne kozmetike

Objavljeno: 22.05.2026. 18:54h

Da li znate koja je stara srpska reč za predmet na kome svake noći spavate? Danas svi masovno koristimo turcizam jastuk, ali naši preci su imali naziv koji je nosio neuporedivo dublju simboliku.

U starom srpskom jeziku postojalo je nekoliko naziva koji su precizno opisivali kako se ova meka podloga pravi i čemu služi.

Iako je turski izraz na kraju pobedio i potpuno potisnuo domaće izraze iz svakodnevnog govora, ova stara srpska reč i danas tajno živi u nekim krajevima.

Od mekog perja do svakodnevne kozmetike

Kada danas odete u Sloveniju, za jastuk ćete čuti izraz blazina, ne sluteći da je to zapravo zaboravljena stara srpska reč.

Lingvisti objašnjavaju da ovaj termin potiče od praslovenskog korena koji označava mekoću, udobnost i ublažavanje.

Vekovima je to bio naš glavni naziv za meku podlogu na kojoj se spava. Iako je jastuk potpuno potisnuo ovaj izraz, ova stara srpska reč je u našim krajevima preživela u neobičnom obliku.

Svaki put kada žene danas uzmu pamučne blaznice da očiste lice, one nesvesno koriste modifikovano ime za starinski jastuk naših predaka.

Veza sa dahom i dušom

Još jedan domaći naziv koji smo prepustili zaboravu jeste poduška. Ako malo bolje pogledate koren, primetićete direktnu vezu sa rečju dah.

Razvoj značenja tekao je vrlo logično za to doba. Poduška je predstavljala nešto što se naduva ili napuni kako bi dobilo volumen.

U stara vremena, slamarice i navlake punile su se ovčijom vunom, guščijim perjem ili suvom travom, stvarajući vazdušast oblik.

Dok smo mi ovaj staroslovenski naziv zamenili turskim, on se u neizmenjenom obliku zadržao u ruskom i poljskom jeziku.

Najprostija geometrija našeg naroda

Kada nisu tražili komplikovane izraze, naši stari su se oslanjali na čistu praktičnost. Predmet koji se stavlja direktno uz glavu dobio je ime uzglavlje, uzglavnica ili poglavač.

Ova stara srpska reč – poglavač – savršeno je opisivala prostorni odnos tela i kreveta, a danas zvuči potpuno neverovatno.

Zanimljivo je da izraz uzglavlje danas koristimo isključivo kada kupujemo drveni ili metalni ram kreveta u salonu nameštaja, dok je njegovo prvobitno značenje mekog podmetača za spavanje potpuno zaboravljeno.

Čime su zapravo punili pre veštačkih materijala

Ovi arhaični nazivi nosili su sa sobom i potpuno drugačiji način izrade. Pre pojave memorijske pene i silikonskih punjenja, kreveti su izgledali znatno drugačije.

Osnovu je činila slamarica, obična gruba vreća napunjena suvom slamom čiji je miris smirivao nervni sistem. Za mekano uzglavlje biralo se ono što je domaćinstvo imalo u izobilju. Bogatije kuće mogle su da priušte debelu perinu punjenu čistim paperjem, dok su obični ljudi koristili seckanu vunu ili suvo lišće.

Vuna se ručno češljala kako bi zadržala vazduh i formu, mada bi se posle nekoliko meseci neminovno ućebala. Tada bi se poduška parala, vuna prala i ponovo rasčešljavala.

Koji se stari, zaboravljeni naziv za kućne predmete i dalje koristi u vašoj porodici?

Koja je razlika između uzglavlja i jastuka?

Uzglavlje je izvorna slovenska reč koja označava predmet ili deo kreveta na koji se naslanja glava, dok je jastuk termin turskog porekla.

Od čega se pravila nekadašnja poduška?

Pre pojave modernih materijala, navlake su se najčešće punile guščijim perjem, ovčijom vunom, suvom travom ili slamom kako bi dobile potreban volumen.

Zašto su blaznice dobile takvo ime?

Reč potiče od starog izraza blazina koji je označavao potporu, pa se naziv zadržao za male pamučne tupfere koji se danas koriste za lice.

(Espreso/Krstarica/DČ)