Foto: Profimedia

detalji su tu!

BOL U PETI MUČI MNOGE SRBE - NEKO DOŽIVI I PAKAO! Ako zanemarite simptome dolazi do dugotrajnih PROBLEMČINA, AU!

Pete trpe veliki pritisa, a evo šta bi trebalo da vas zabrine

Objavljeno: 27.02.2026. 14:11h

Hronični bol u peti u početku može da deluje kao mala smetnja, ali brzo može da postane nešto što utiče na svakodnevnu rutinu. Mnogi ljudi se nadaju da će bol u peti sam od sebe da prođe, ali kada je u pitanju plantarni fasciitis, čekanje može da dovede do ozbiljnijih, dugotrajnih problema.

Pete trpe veliki pritisak

S obzirom na to da čoveku noge služe za hodanje jasno je da se tako vrši veliki pritisak na pete. Pete nose težinu celog tela svaki put kada stojimo, koračamo, hodamo ili trčimo pa nije ni čudo što ponekad mogu da postanu bolne.

foto: Rüdiger Rebmann / Panthermedia / Profimedia

10 uzroka zbog kojih se može javiti bol ispod rebara sa leve strane

- Kao ljudi koji hodaju uspravno, mišići lista i Ahilove tetive vremenom prirodno jačaju i zatežu se, posebno ako se ne istežu redovno. Ovaj kontinuirani stres na petu i okolne zglobove često može da dovede do hroničnog bola u peti - objašnjava dr Justin Roberts Roberts, ortopedski hirurga za stopala i skočni zglob iz Banner Health.

Šta uzrokuje hronični bol u peti?

Bol u peti je obično uzrokovan plantarnim fasciitisom, Ahilovim tendinitisom ili prekomernim stajanjem/trčanjem po tvrdim površinama, što često izaziva oštar bol ujutru ili nakon odmora.

1. Plantarni fasciitis

Primarni uzrok plantarnog fascitisa je zategnutost potkolenice ili Ahilove tetive, može biti posledica povrede kao što je stres fraktura, dok drugi faktori rizika uključuju aktivnosti koje se iznova i iznova ponavljaju, kao i gojaznost, objašnjavaju hirurzi specijalizovani za stopala. Ovaj ligament u peti stopala može da se upali nakon dužeg nošenja neudobne, ravne obuće bez podupirača za čvrstu podlogu. Takođe, prekomerna težina, veoma visoko zakrivljeno stopalo ili ravno stopalo mogu da iritiraju ligament. Jutarnji bol u peti potiče od iznenadne napetosti plantarne fascije koja se rasteže nakon skraćivanja preko noći.

Plantarni fascitis je najčešća povreda pete kod sportista, posebno trkača, jer skakanje i ponovljeno odgurivanje mogu da povrede plantarnu fasciju. Drugi okidači plantarnog fascitisa su:

  • Prekomerno istezanje stopala
  • Rutinsko opterećenje prevelikom težinom unutrašnje ivice stopala
  • Povećanje telesne težine
  • Prekomerna fizička aktivnost ili vežbanje
  • Trudnoća
  • Zategnute tetive
  • Preuske cipele ili previše fleksibilna obuća.
foto: Yolanda Oltra / Alamy / Alamy / Profimedia

2. Ahilova tetiva/tendinitis

Ahilova tetiva, traka tkiva koja povezuje mišić sa petnom kosti, može da se upali. To može da dovede do upale Ahilove tetive ili ukočenosti i bola u predelu pete. Simptomi mogu da se pogoršaju ujutru jer cirkulacija u ovom delu tela može da bude ograničena u mirovanju. Za razliku od plantarnog fascitisa, verovatno će se osectiti bol ili nelagodnost tokom dana ako se javi Ahilov tendinitis.

3. Reumatoidni artritis

Ljudi sa reumatoidnim artritisom imaju povećan rizik od plantarnog fascitisa. To može da dovede do jutarnjeg bola u peti. Ako se simptomi ne poboljšaju kućnim tretmanom, lekar može da preporuči nošenje noćne udlage kako bi stopalo bilo savijeno noću.

4. Stresna fraktura

Moguće je dobiti frakturu na peti zbog prekomerne upotrebe, nepravilne tehnike ili intenzivne atletske aktivnosti. Može da se javi bol koji se razvija tokom dana ili nedelja, kao i otok, a bol se javlja i tokom hodanja. Ako imate stresnu frakturu, verovatno ćete osećati bol tokom dana a savet je da se javite lekaru što je pre moguće ako sumnjate na frakturu od stresa.

foto: Jacob Laugesen / Alamy / Profimedia

5. Hipotireoza

Hipotireoza može da izazove bol u peti ujutru. Poremećaj hemijskih jedinjenja i hormona u telu može da dovede do upale i otoka u stopalima, gležnjevima i petama. Takođe može da izazove sindrom tarzalnog tunela, gde je nerv tibijalne noge stegnut ili oštećen. Ako imate neobjašnjiv bol u peti ujutru i simptome hipotireoze, lekar može da preporuči test krvi kako bi se proverio rad štitne žlezde.

Kakvi su rizici ako ne lečimo plantarni fasciitis?

Bol kod plantarnog fasciitisa često počinje kao blaga nelagodnost, možda primetna tek nakon određenih aktivnosti ili ujutru. Međutim, ako se ignoriše, ovaj bol može da postane uporan i mnogo teži za lečenje. Ignorisanje bola u donjem delu stopala može da dovesti do nekoliko komplikacija:

  • Hroničnu upalu koja vremenom postaje otpornija na konzervativne tretmane
  • Razvoj petnih trnova, bolnih naslaga kalcijuma koje se formiraju usled kontinuiranog naprezanja i zatezanja
  • Sekundarne probleme uzrokovane promenama u vašem hodanju, što potencijalno može dovesti do bola u kolenu, kuku ili donjem delu leđa.
foto: Profimedia

Progresija od akutnog do hroničnog bola

U ranim fazama, simptomi plantarnog fasciitisa mogu da se pojavljuju i nestaju, često se javljaju ujutru, kada prvi put ustanemo iz kreveta ili nakon dugog sedenja. Bez odgovarajućeg medicinskog tretmana za plantarni fasciitis, ono što počinje kao povremena bol može da preraste u hronični, svakodnevni bol. Ova kontinuirana nelagodnost može značajno da ograniči našu sposobnost da ostanemo aktivni i uživamo u svakodnevnim aktivnostima.

Hronični bol izazvan plantarnim fasciitisom može čak i jednostavne svakodnevne aktivnosti da učini preopterećujućim. Zadaci poput kupovine namirnica, šetnje psa ili kretanja po kući mogu da postanu teški i frustrirajući.

Hronični bol u peti može da ograniči pokretljivost, utiče na ravnotežu i postepeno primora čoveka da smanji aktivnosti u kojima čovek uživa. Vremenom, ovo može da dovede do sedentarnog načina života, što može da utiče na opšte zdravlje i nezavisnost.

Česta komplikacija nelečenog plantarnog fasciitisa je razvoj petnog trna - koštanih izraslina koje se formiraju na donjoj strani petne kosti usled produžene napetosti i upale. Iako petni trnovi ne izazivaju uvek bol sami po sebi, mogu da doprinesu oštrim, ubodnim osećajima pri hodanju ili stajanju duže vreme. Kada se petni trn razvije, lečenje može da postane složenije i može zahtevati duži, intenzivniji proces oporavka.

Bonus video:

(espreso/ eKlinika.rs/ m.s.)