Crkva i ikone, Foto: Evgheni Lachi / Alamy / Profimedia

za sve vernike

U toku je Bela nedelja, ovo nikako ne smete da radite: Pred Uskršnji post mnogi čine VELIKI GREH za koji NE ZNAJU

Bela ili Siropusna nedelja, koja predstavlja uvod u Uskršnji post, dobila je naziv zbog pravila ishrane

Objavljeno: 18.02.2026. 16:49h

Siropusna nedelja zauzima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji, jer predstavlja neposrednu pripremu za Uskršnji post.

U narodu je poznata i kao Bela nedelja, a prate je brojna verovanja i običaji koji se i danas poštuju, naročito u tradicionalnim porodicama.

Bela ili Siropusna nedelja, koja predstavlja uvod u Uskršnji post, dobila je naziv zbog pravila ishrane kojih bi vernici trebalo da se pridržavaju.

Sveštenik u crkvifoto: Tamara Trajković

Tokom ove nedelje više se ne jede meso, ali su dozvoljeni mlečni proizvodi, sir i jaja. Upravo ta promena simbolizuje postepeni ulazak u post i duhovno smirivanje pre velikog uzdržanja koje sledi.

Prema narodnim verovanjima i običajima koji su se zadržali do današnjih dana, Siropusna nedelja, odnosno Siropusna sedmica (kako stoji u crkvenom kalendaru) je vreme kada treba izbegavati svađe, teške reči i konflikte.

Smatralo se da nije dobro ući u post sa ljutnjom; kako se govorilo, "ono što uneseš u post, prati te kroz celu godinu". Zato su ljudi ovih dana obilazili rodbinu i komšije, mirili se i obnavljali odnose.

Posna hranafoto: Espreso

Poseban značaj ima poslednji dan - Bele poklade, poznate i kao dan praštanja. Tada se, prema običaju, traži oproštaj od bližnjih uz reči: "Oprosti mi", na šta se odgovara:

"Bog da oprosti, i ti meni oprosti".

U mnogim porodicama ovaj običaj se i dalje poštuje, jer se veruje da se u post mora ući čistog srca.

Među narodnim običajima koji su se zadržali u pojedinim krajevima Srbije jeste i paljenje vatri uoči poklada. Vatra je u narodnom verovanju simbol očišćenja i novog početka, pa se smatralo da plamen "sagoreva" loše misli i neslogu.

Riba za postfoto: Aleksandar Stojanović

U nekim sredinama ranije su organizovane i maskirane povorke, što je ostatak starijih običaja koji su se vremenom uklopili u crkveni kalendar. Ipak, suština Siropusne nedelje nije u veselju, već u smirivanju, pripremi i praštanju.

Vernici ovih dana češće odlaze u crkvu, prisustvuju bogosluženjima i razmišljaju o početku posta. Smatra se da je Siropusna nedelja most između svakodnevice i vremena uzdržanja, period u kom se polako menja ritam života.

Siropusna nedelja ove godine traje od 16. do 22. februara.

Tokom Siropusne nedelje važi posebno pravilo posta: iako se meso više ne jede, u sredu i petak se ne posti na vodi kao tokom godine. Prema tipiku, tih dana su dozvoljeni sir, jaja, ulje i vino, jer je ova nedelja zamišljena kao postepena priprema duha i tela za strogi Uskršnji post koji počinje od Čistog ponedeljka, a koji ove godine "pada" 23. februara.

Bonus video:

(Espreso/Kurir/Ružica Kantar/Prenela: N.J)