Kafa, Foto: The Hoberman Collection, Hoberman Publishing / Alamy / Profimedia

obratite pažnju

NISTE NI SVESNI ŠTA RADITE! Čuveni neurolog upozorava, OVO IMA ISTI ZNAČAJ KAO I KOLIČINA KOFEINA KOJU UNOSIMO!

Kada se ujutru probudimo, organizam prirodno povećava lučenje kortizola - hormona koji je zadužen za budnost, fokus i energiju

Objavljeno: 17.01.2026. 17:19h

Za veliki broj ljudi u Srbiji dan praktično ne može da počne bez kafe. Šolja crne kafe često dolazi pre doručka, ponekad čak i pre nego što se potpuno razbudimo. Ipak, prema savremenim neurološkim istraživanjima, upravo ova navika može biti uzrok popodnevnog pada energije, nervoze i problema sa snom.

Na to upozorava čuveni neurolog Endru Hjuberman sa Univerziteta Stenford, koji objašnjava da vreme kada pijemo kafu ima gotovo isti značaj kao i količina kofeina koju unosimo.

Šta se dešava u telu čim se probudimo

Kada se ujutru probudimo, organizam prirodno povećava lučenje kortizola - hormona koji je zadužen za budnost, fokus i energiju. To znači da telo već ima sopstveni "mehanizam za razbuđivanje", bez ikakvih stimulansa.

Ako se kafa popije odmah nakon buđenja, kofein se "poklapa" sa prirodnim skokom kortizola i njegov efekat se ne koristi na pravi način. Posledica toga može biti nagli pad energije nekoliko sati kasnije, najčešće u ranim popodnevnim satima.

Zašto dolazi do umora i nervoze

Kofein deluje tako što blokira adenozin - supstancu koja se tokom dana postepeno nagomilava u mozgu i stvara osećaj pospanosti. Međutim, kofein ne uklanja adenozin, već samo privremeno prikriva njegov efekat.

Ako se kafa popije prerano, dok je adenozin još na niskom nivou, kasnije dolazi do njegovog naglog "povratka". Tada se javljaju umor, razdražljivost, pad koncentracije i želja za još jednom kafom.

Kada je najbolje vreme za prvu kafu

Preporuka je da se sa prvom kafom sačeka 90 do 120 minuta nakon buđenja. U tom periodu telo ima dovoljno vremena da se prirodno razbudi, a kofein tada deluje stabilnije i dugotrajnije. Rezultat je bolja koncentracija, manje oscilacija u energiji i manja potreba za dodatnim kofeinom tokom dana.

foto: Kiko Images / Alamy / Profimedia

Kafa i san

Hjuberman ističe i da kofein ne bi trebalo unositi 8 do 10 sati pre spavanja, jer čak i male količine mogu poremetiti kvalitet sna. Čak i ako osoba brzo zaspi, struktura sna može biti narušena, što vodi jutarnjem umoru.

Za one koji idu na spavanje oko 22 sata, poslednja kafa bi, idealno, trebalo da bude popijena najkasnije do podneva.

Jedini izuzetak od pravila

Postoji jedan izuzetak - jutarnji intenzivni trening. U tom slučaju kafa pre vežbanja može poboljšati performanse, ali i tada treba imati na umu da može dovesti do ranijeg energetskog pada tokom dana.

Bonus video:

(Espreso/ Ženablic/ Viktor Veličković/ Prenela: T.M.)