ZABORAVLJENI JUNAK
JEDAN ČOVEK PROTIV NUKLENARNE KATASTROFE! Ovo je Rus koji je sprečio Treći svetski rat, a čak mu ni IME NE ZNATE!
Kubanska kriza ostala je najveća i najopasnija epizoda Hladnog rata
Danas, kada se opet govori o nuklearnom oružju, dometu raketa i napetostima između Moskve i Vašingtona, Kubanska kriza ostaje podsetnik koliko je svet bio blizu katastrofe. Nikada pre ni posle svet nije bio tako blizu nuklearnom ratu kao tih dana 1962. kod obala Kube. Rat je gotovo izbio, ali sprečio ga je jedan čovek.
Jedan čovek protiv nuklearnog rata
U oktobru 1962. godine nekoliko američkih razarača presrelo je sovjetsku podmornicu B-59 u blizini pomorske blokade Kube. Iako se podmornica nalazila u međunarodnim vodama, američki su brodovi počeli da bacaju bombe, bez bojeve glave, kako bi je naterali da izroni i da se indetifikuje.
Napetosti između SAD-a i SSSR-a bile su ogromne, a tog je dana iznad Kube srušen američki špijunski avion U-2, pri čemu je poginuo pilot Rudolf Anderson. Na Kubi se tada nalazilo sovjetsko nuklearno oružje čiji su projektili mogli pogoditi obalne gradove Floride, što je i bio neposredni uzrok krize.
Na podmornici B-59 jedan od zapovednika bio je Vasili Arhipov. Posada nije imala radio kontakt sa Moskvom i nije znala je li rat već počeo. Zapovednik Valentin Savitski bio je uveren da jeste, pa je odlučio da ispali nuklearni torpedo na američke brodove.
No prema pravilima, odluku su morali odobriti trojica: zapovednik, politički komesar Ivan Maslenikov i Arhipov. Arhipov se usprotivio, tvrdeći da ne mogu započeti napad bez jasnih informacija o situaciji na površini. Nakon burne rasprave nagovorio je Savitskog da izrone i uspostave vezu s Moskvom.
Odbio zapovest i spasio svet od nuklearnog rata
Tog 27. oktobra 1962., dana koji se i danas smatra najopasnijim danom Hladnog rata, Arhipovljeva smirenost i odbijanje da bez provere lansira nuklearno oružje verovatno su spasili svet od Trećeg svetskog rata. S time se slažu brojni istoričari i vojni analitičari.
Godine 2002. Tomas Blanton, tadašnji direktor američkog Nacionalnog arhiva, rekao je: "Vasili Arhipov spasio je svet". Arhipov je do šenzije osamdesetih godina služio u sovjetskoj mornarici, a preminuo je 1998. godine.
Kubanska kriza ostala je najveća i najopasnija epizoda Hladnog rata. Na čelu Sjedinjenih Država tada je bio Džon F. Kenedi, a Kubu je već tri godine vodio Fidel Kastro, čovjek koji će nadživeti Kenedija, nekoliko američkih predsednika i sam Sovjetski Savez.
Bonus video: