Foto: Elnur Amikishiyev / Alamy / Alamy / Profimedia.

Marketing jači od nauke

NE NASEDAJTE NA PREVARU: Nutricionistkinja UPOZORILA – DIJETE nisu ono što mislite, Srbi masovno prave istu grešku

Razlog zbog kog dijete nikada ne izlaze iz fokusa nije samo želja za zdravim telom, već i ogroman novac

Objavljeno: 08.10.2025. 20:22h

Dijete su, baš kao i moda, stalno u trendu. Jedne se vraćaju, druge nestaju, a treće dobijaju novo ime i novo pakovanje.

Međutim, kako objašnjava nutricionistkinja Maja Babić, razlog zbog kog dijete nikada ne izlaze iz fokusa nije samo želja za zdravim telom, već i ogroman novac koji stoji iza njih.

Industrija dijeta vredi preko 72 milijarde dolara, i potpuno je jasno zašto su uvek aktuelne. Ljudi žele brze rezultate, a proizvođači im to i nude čak i ako pri tom zanemaruju činjenice o rizicima koje takve dijete nose“, kaže Maja.

foto: Leila Cutler / Alamy / Profimedia

Marketing jači od nauke

Jedno američko istraživanje pokazalo je da čak dve trećine tvrdnji u knjizi o popularnoj South Beach dijeti nije naučno utemeljeno. „To su sve dobro osmišljeni marketinški trikovi“, objašnjava Babić.

„Čak su i velike kompanije poput Weight Watchers-a priznale da njihov poslovni model funkcioniše zahvaljujući onima koji se uvek iznova vraćaju dijetama. Samo 16% korisnika zadrži postignutu težinu, dok ostali ponovo kreću ispočetka i upravo od njih te firme žive.“

Ono što najviše zabrinjava jeste oscilacija težine. „Imala sam klijentkinju koja svake godine smrša 25 kilograma, a zatim se ugoji 30. Kad sam je pitala zašto, rekla je da joj je to zabavno. Ljudi zaboravljaju koliko takve promene iscrpljuju organizam“, upozorava nutricionistkinja.

foto: Eurasia / robertharding / Profimedia

Veganstvo nije dijeta, a ni svaka biljna ishrana nije zdrava

Maja pravi jasnu razliku između veganstva i plant-based ishrane. „Veganstvo ne potiče iz dijetne industrije, već iz etičkih razloga – iz saosećanja prema životinjama.

Međutim, danas se taj pojam često zloupotrebljava i poistovećuje s plant-based režimom, koji je zapravo medicinski utemeljen i bazira se na naučnim dokazima o uticaju biljaka na prevenciju i lečenje bolesti.“

foto: ratmaner / Alamy / Alamy / Profimedia

Ona upozorava da vega(n) hrana ne mora nužno biti zdrava. „I Oreo keks i čips su veganski proizvodi. Čak i ‘biljne pljeskavice’ često sadrže i do 70% masti, vrlo malo proteina i gotovo nikakve nutritivne vrednosti“, kaže Babić.

Intermittent fasting – korisna praksa ili rizik za zdravlje?

Popularni režim intermittent fasting (periodično gladovanje) nastao je iz potrebe za prevencijom bolesti. Postoje različite varijante – od „pet-dva“ dijete (pet dana se jede normalno, a dva dana posti), do popularne 16:8 verzije.

foto: Selu Gallego / Alamy / Profimedia

„Iako postoje studije koje ukazuju na pozitivne efekte posta, većina je rađena na životinjama“, objašnjava Maja. „Kod ljudi se pokazalo da može pomoći kod dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti, ali i da može imati neželjene posledice – poput smanjenja funkcije jajnika. Fasting nije režim koji bi trebalo da postane način života.“

Posebno ga ne preporučuje sportistima, deci, starijim osobama i ženama u menopauzi, jer smanjen unos kalorija negativno utiče na kosti i metabolizam. „U danima kada ne jedete, nemoguće je održavati fizičku aktivnost, a upravo je pokret najvažniji za zdravlje“, dodaje ona.

Bonus video:

(Espreso / ONA/ M.S)