Foto: sergei bobylev sputnik kremlin pool photo via ap, AP Photo Vadim Ghirda, printscreen/satellite image/maxar

„Leteći Černobilj“

Zloglasna raketa samo što nije aktivirana?! Rusi spremni da demonstriraju silu, Amerikanci paniče zbog posledica!

To je oružje koje je ruski predsednik Vladimir Putin predstavio 2018. godine kao jedno od strateških oružja nove generacije.

Objavljeno: 08.08.2025. 09:56h

Rusija se verovatno sprema za još jedno testiranje svoje krstareće rakete na nuklearni pogon „Burevjesnik“, koju su američki zvaničnici nazvali „Leteći Černobilj“, prema satelitskim snimcima i povećanoj aktivnosti na udaljenom arktičkom poligonu Pankovo u arhipelagu Nova Zemlja.

To je oružje koje je ruski predsednik Vladimir Putin predstavio 2018. godine kao jedno od strateških oružja nove generacije. Zbog svog nuklearnog pogona, raketa je dobila zloglasni nadimak u Sjedinjenim Državama.

Amerikanci pažljivo prate situaciju

Kao dodatni znak da se test približava, američko ratno vazduhoplovstvo je rasporedilo svoj specijalizovani avion WC-135R Constant Phoenix, koji je dizajniran za detekciju radioaktivnih čestica u atmosferi. Prema podacima FlightRadar-a, avion je poleteo sa RAF-a Mildenhol u Velikoj Britaniji i proveo oko 14 sati iznad Barencovog mora, blizu Murmanska i zapadno od Nove Zemlje.

Program Burevjesnik je pogođen brojnim neuspesima. Prema procenama američkih obaveštajnih službi, Rusija je sprovela 13 testova od oktobra 2023. godine, ali nijedan nije bio u potpunosti uspešan. Najduži zabeleženi let trajao je samo dva minuta, a raketa je prešla samo 35 kilometara.

Jedan od testova 2019. godine završio se tragično. Nakon što je raketa pala u Barencovo more, došlo je do eksplozije tokom operacije spasavanja, u kojoj je poginulo sedam ljudi, uključujući nuklearne stručnjake. Radioaktivni oblak se potom proširio na obližnji grad Severodvinsk, a čestice su kasnije detektovane u Skandinaviji.

Međunarodne zabrinutosti i ruske pretenzije

Još 2020. godine, tadašnji američki izaslanik za kontrolu naoružanja Maršal Bilingsli pozvao je Rusiju da zaustavi razvoj rakete, upozoravajući na ogromne ekološke rizike. Naglasio je da bi nuklearna elektrana mogla da ispusti radioaktivni materijal tokom leta i kontaminira područja za sletanje.

Uprkos tome, Putin je u oktobru 2023. izjavio da je najnoviji test bio „uspešan“ i da je razvoj Burevestnika „skoro završen“.

Trebalo bi da postane prva operativna raketa te vrste

Za razliku od standardnih krstarećih raketa, koje pokreću mlazni motori, „Burevestnik“ koristi nuklearni reaktor za pogon. „Burevestnik“ bi trebalo da postane prva operativna raketa te vrste. SAD su istraživale koncept raketa na nuklearni pogon 1950-ih i 1960-ih godina kao deo Projekta Pluton, ali su sve otkazane zbog zabrinutosti zbog opasnosti koju bi sistem predstavljao za američko stanovništvo.

Napredni pogonski sistem „Burevestnika“ i gotovo neograničen domet mogli bi omogućiti Rusiji da koristi raketu na radikalno nove načine. Direktor britanske odbrambene obaveštajne službe, general Džejms Hokenhal, rekao je novinarima 2020. godine da Moskva testira sistem krstarećih raketa na nuklearni pogon sa „globalnim dometom koji mu omogućava da udara iz neočekivanih pravaca“ i „gotovo neograničenim vremenom krstarenja“. To znači da bi raketa mogla dugo da kruži oko određene mete pre nego što udari, potencijalno čak i da kruži oko cele Zemlje, izveštava „Fajnenšel tajms“.

Raketa ima ozbiljnih problema

Da bi se osiguralo da raketa radi bez oslanjanja na satelite, opremljena je i inercijalnom navigacijom, koja pronalazi položaj rakete procesom računanja. Konsultujući mehaničke akcelerometre i žiroskope, projektil može da odredi svoj položaj pažljivim beleženjem brzine, pravca i dužine leta.

Ali vremenom se nakupljaju male greške u sistemu za navođenje rakete, slično kao što mehanički sat na kraju prestaje da pokazuje tačno vreme. Stoga bi dugotrajno krstarenje stvorilo ozbiljan rizik da raketa skrene sa kursa i promaši cilj.

Rusija bi mogla da pokuša da daljinski upravlja svojim raketama, ali ograničeni domet ruskih komunikacionih sistema — zajedno sa malim problemom zakrivljenosti Zemlje — drastično ograničava područje preko kojeg Rusija može aktivno da upravlja raketom. Malo je verovatno da bi Rusija mogla da šalje rakete daleko od svoje teritorije i da i dalje pouzdano komunicira sa njima. Čak i ako bi Rusija instalirala daljinsko vođenje, rakete bi i dalje bile ranjive na aktivnosti elektronskog ratovanja.

Nije beskorisno, ali...

Međutim, to ne znači da je domet „Burevjesnika“ beskoristan. Krstareće rakete su u suštini letelice za jednokratnu upotrebu; kao i kod aviona, njihov domet je određen faktorima potrošnje goriva. Visina na kojoj raketa leti predstavlja važan kompromis: domet naspram detekcije. Što više raketa leti sa tradicionalnim mlaznim motorom, to je efikasnija u potrošnji goriva; pošto je vazduh ređi, to ima manji otpor.

Ali krstareće rakete na većim visinama je takođe lakše otkriti radarom. Nasuprot tome, niže visine omogućavaju raketama da lakše izbegnu otkrivanje, ali gušći vazduh zahteva da mlazni motori sagorevaju više goriva, što značajno skraćuje domet rakete.

Glavna prednost Burevesnikovog motora na nuklearni pogon je to što nema potrebe za kompromisima između potrošnje goriva i mogućnosti detekcije.

Poređenje sa Tomahavkom

Iako američka raketa Tomahavk, sa dometom do 2.500 kilometara, ne može da dosegne međukontinentalne ciljeve, motor Burevesnika bi teoretski mogao da radi danima, omogućavajući raketi da dosegne ciljeve čak i u SAD iz svoje baze u Rusiji, pod uslovom da leti dovoljno nisko da izbegne radar. Uprkos tome što Burevesnikov reaktor omogućava takav plan, precizno vođenje rakete do cilja bi i dalje bio ogroman izazov.

Iako je Stormtrupera možda teže otkriti, on nije nevidljiv. Krstareće rakete su nevidljivije od drugih raketa jer generišu jake termalne potpise samo u trenutku lansiranja. Nakon toga, toplotni izlaz je manji - može se otkriti, ali ga je teže pratiti, posebno za satelite u svemiru koji moraju da vide kroz često maglovitu atmosferu.

Međutim, za Burevesnika ta prednost nestaje što duže Rusija dozvoljava da krstari. Stavljanje rakete u vazdušnu pripravnost na duže vreme dalo bi kopnenim, pomorskim, vazdušnim i svemirskim odbrambenim sredstvima NATO-a više vremena da otkriju i presretnu raketu.

Bonus video:

(Espreso/Kurir.rs/Financial times/Index.hr/TM)