duboko zabrinjavajuće
CRNO NAM SE PIŠE Leto je tek počelo, a već je donelo smrt i pakao: Ljudi umiru zbog ekstremnih vrućina, STRAVIČNO!
Iako produženo leto nekima može zvučati privlačno, donosi i ozbiljne zdravstvene rizike, posebno za starije, hronične bolesnike i ljude koji sebi ne mogu da priušte rashlađivanje
Zbog nesnosne vrućine Toronto je odlučio da drži gradske bazene otvorenim gotovo do ponoći. Britanci masovno beže na obalu. Francuzi su iz podruma izvukli ventilatore kako bi lakše preživeli sparne noći. U Holandiji su otkazani brojni koncerti i sportski događaji na otvorenom. Sve to pokazuje da je leto doseglo svoj vrhunac, a kalendarski je tek počelo.
Toplotni talasi koji poslednjih dana pogađaju Kanadu, severoistok SAD-a i severnu Evropu zajednički imaju jednu stvar: dolaze neuobičajeno rano.
Tajming upućuje na širi trend povezan sa klimatskim promenama prouzrokovanim ljudskim delovanjem - letnje temperature sve ranije ulaze u jun, a zadržavaju se i dublje u supetembru. Time se produžava razdoblje potencijalno ekstremnog vremena i povećava rizik od posledica toplinskih udara, piše Washington Post.
Leto se širi na jun i septembar
"Zasigurno vidimo produženje leta prema ovim mesecima", rekao je Karlo Buontempo, direktor evropske službe Kopernikus za klimatske promene. Taj pomak se događa veoma brzo.
Između 1979. i 2000., prosečna temperatura na severnoj hemisferi u pravilu bi premašila 21 stepen, što označava najtoplije doba leta, oko 10. jula i trajala bi oko pet nedelja, pokazuju podaci Univerziteta Mejn. Ipak, prošle godine, koja je bila najtoplija u isotriji merenja, ta prosečna temperatura zadržala se iznad 21 °C od 13. jula do 5. septembra.
Rekordi se ruše nedeljama ranije nego pre 20 godina
Ova godina možda još ne prati isti istorijski tempo, ali je nedeljama ispred proseka iz prošlih decenija. Prošle nedelje, prema poslednjim dostupnim podacima, prosečna temperatura na severnoj hemisferi iznosila je 20.91 °C.
"U poređenju sa 20. vekom, ovo je prilično neobično", rekla je Sonja Severinante, klimatološkinja sa ETH Cirih.
Iako produženo leto nekima može zvučati privlačno, donosi i ozbiljne zdravstvene rizike, posebno za starije, hronične bolesnike i ljude koji sebi ne mogu da priušte rashlađivanje. U Evropi se smrtnost povezana s vrućinom povećala za 30 posto u poslednje dve decenije.
Istraživanja pokazuju da toplotni talasi koji stignu rano u sezoni mogu da budu opasniji od kasnijih jer se telo još nije prilagodilo, a ljudi nisu spremni nositi se sa njima.
Više ljudi umire zbog vrućine, pogotovo na početku leta
Američka agencija za zaštitu životne sredine navodi da su toplotni talasi u poslednjih 70 godina postali duži, češći i intenzivniji. Pritom se i sezona u kojoj su mogući znatno proširila, sa manje od 50 dana u 1990-ima na 70 dana u 2020-ima.
Visoke temperature iznad 32.2 °C ove su godine već zahvatile veće delove kopna nego što je uobičajeno. Od početka januara do sredine juna ove godine, 163 od 171 dan bio je nadprosečan po količini kopna pogođenog ovakvom vrućinom.
Ledenjaci se tope ranije nego pre
Rane letnje vrućine imaju širok raspon posledica - menjaju uzorke rasta useva, pogoršavaju nestašicu vode i produžavaju sezonu požara. Ove nedelje je na grčkom ostrvu Hiosu proglašeno vanredno stanje i evakuisani su stanovnici zbog požara koji su poharali šumska područja, među prvima ove godine. Nakon više godina sušnih i ekstremno vrućih sezona, Grčka se pripremila sa rekordnim brojem vatrogasaca.
Neuobičajeno visoke temperature stigle su i do šajcarskih Alpa, gde su se ledenjaci počeli topiti i gubiti masu nekoliko nedelja ranije nego što je uobičajeno, rekao je glaciolog Matijas Hus, voditelj švajcarskog programa za praćenje ledenjaka GLAMOS.
"Definitivno ne izgleda dobro za švajcarske ledenjake", napisao je Hus na društvenim mrežama. "O ne, kuda ideš ideš 2025.?"
Toplotni talasi ne pogađaju samo Severnu Ameriku i Evropu. U Japanu je u posednjih nekoliko dana oboren niz dnevnih temperaturnih rekorda.
Temperature su daleko iznad normale i u Mongoliji, Rusiji i zapadnoj Kini - u nekim gradovima čak 10 °C više od proseka.
Led se topi, šume gore, ljudi beže
Naučnici jasno povezuju globalni porast temperatura sa emisijama stakleničkih gasova koje ljudi ispuštaju u atmosferu - većinom izgaranjem fosilnih goriva - posednja dva veka. Emisije i dalje rastu, a tempo zagrevanjaa se ubrzava: deset najtoplijih godina u istoriji dogodilo se u posljednoj dceniji. Zemlja takođe zadržava sve više topline u okeanima, što podiže temperature mora. A više vlage u atmosferi dovodi do jačih uragana, ciklona i razornijih poplava.
Kad je toplotni talasl prije nekoliko dana zahvatio Britaniju, načnici iz grupe World Weather Attribution izjavili su da se ovakav događaj može očekivati svakih pet godina. Pre industrijskog doba, jugoistok Engleske bi sličnu vrućinu iskusio jednom u 50 godina.
"Svi podaci pokazuju snažan i statistički značajan porast junskih toplotnih talasa kako se svet zagrijava", zaključili su naučnici.
Bonus video:
(Espreso/Index)