Foto: Zorana Jevtić

oprez

VRUĆINE SMANJUJU RAD BROJNIH ORGANA U NAŠEM TELU: Oprez, utiču i na OVO I NIJE NAIVNO!

Trudite se da sprečite izloženost svog organizma ekstremnoj vrelini

Objavljeno: 26.07.2022. 19:10h

Vrućine koje već neko vreme traju u našoj zemlji čine nas da se osećamo isrpljenim, da nemamo energije za svakodnevne aktivnosti i da smo prisiljeni da sedimo pod klima uređajima, koji takođe nisu dobri za naš organizam.

Ipak, uprkos svemu, moramo pokušati da zaštitimo svoj organizam kako bismo sačuvali opšte zdravlje i na kraju, sam život. Donosimo vam spisak posledica koje na naš organizam mogu imati velike vrućine ukoliko ne vodimo računa o sebi.

FOTO: Profimedia
FOTO: Profimedia
FOTO: Aleksandra Čolić
FOTO: Emilija Jovanović
FOTO: Emilija Jovanović

Iscrpljenost

Hipertermija je stanje u kojem je telo doseglo abnormalno visoku temperaturu. Ukoliko telesna temperatura poraste do 38 stepeni Celzijusa, mozak mišićima kaže da uspore, a tada nastupa iscrpljenost. Ta pojava zove se iscrpljenost vrućinom, a njeni simptomi uključuju vrtoglavicu, smetnje sa vidom, intenzivnu žeđ, mučninu, ubrzani puls.

Rak kože

Opekotine na koži nastaju preteranim izlaganjem UV zracima. Što više opekotina telo zadobije, to je veći rizik da će osoba dobiti rak kože. Previše UV zračenja može oštetiti DNK ćelije kože.

Moždane funkcije

Studije pokazuju da ekstremna vrućina može uticati na mentalne sposobnosti. Toplo vreme povezuje se sa smanjenim kognitivnim funkcijama, greškama pri odlučivanju i višem riziku od povreda na poslu. Pri ekstremno visokim temperaturama počinje pucati barijera između krvi i mozga. Proteini i joni nakupljaju se u mozgu i izazivaju upalu.

Otežano disanje

Vrućine mogu negativno uticati na kvalitet vazduha, što otežava disanje. Visoke temperature često dolaze sa nedostatkom vetra, što znači da čestice onečišćenja stagniraju. Prizemni ozon je štetni plin koji se stvara kad zagađivači koje ispuštaju automobili i industrijski kompleksi hemijski reaguju na sunčevu svetlost.

Otežan rad srca

Kako se telo zagrava, šire se krvni sudovi, snižavajući krvni pritisak, zbog čega se osoba oseća slabo i mučno. U najgorem slučaju, kad u telu više nema normalnog protoka krvi, krvni sudovi mogu biti oštećeni, što dovodi do zgrušavanja krvi, a ćelije se razgrađuju zbog raspada proteina. Ako krvni pritisak padne prenisko, raste rizik od srčanog udara.

(Espreso / Magzin novosti)