OZLOGLAŠENI SRBI U HRVATSKIM ZATVORIMA! Jedan ima istetoviranog Arkana, drugi navijač, a tu se našao i KANIBAL

Najčešći razlog zbog kog su srpski državljani osuđeni u Hrvatskoj, su krivična dela trgovine ljudima i protivzakonitog prelaska granice, ali i šverc narkotika i klasični kriminal, s tim da baš u tom segmentu vlada pravo "bratstvo i jedinstvo" pripadnika raznih kriminalnih grupa, od Slovenije do Makedonije.

Prethodnih godina, kroz hrvatske zatvore prošli su i "kapitalci", poput Nikole Rgića, koji je bio osuđen za niz krađa i razbojništva, a u Srbiji je već "zaradio" dugogodišnju zatvorsku kaznu.

Rgić je u Hrvatskoj u septembru 2017. osuđen na jedinstvenu kaznu od tri godine i devet meseci zatvora.

Toliko je na Županijskom sudu u Rijeci dobio 2016. za razbojništvo, krađu i prevaru. Prilikom vršenja tih krivičnih dela, nezakonito je stekao oko 3.600 evra. Na Opštinskom sudu u Šibeniku u junu 2016. osuđen je na osam meseci zbog krađe.

Rigić je široj javnosti, kako smo ranije pisali, poznat i po svojoj opsesiji koju gaji prema Željku Ražnatoviću Arkanu, čiji lik ima istetoviran na leđima.

U zatvoru u Hrvatskoj je završio i Aleksandar Tasić, član "Pink pantera", koji je jedno vreme ćeliju delio sa gazdom Dinama Zdravkom Mamićem koji ga je častio u zatvorskoj prodavnici. Jutarnji list je pre nekoliko godina pisao da Mamić redovno izdržava Tasića u zatvoru, da mu svakog 21. u mesecu šalje 2.000 kuna (oko 260 evra) za kantinu, ali da je nakon izlaska iz kazamata stupio u kontakt sa njegovom porodicom.

Posebno čuvan je bio Dragan Pavlović Gaston, jedan od vođa "delija", koji je završio u zatvoru nakon što je uhapšen u kamionu punom droge. Sa njim je u kamionu uhapšen i Goran Hajduković Čupko, navijač hrvatske grupe Bed Blu Bojs (BBB).

Goran Hajduković

Čim su uhapšeni, hrvatske vlasti su dobile podatke o Gastonu, kog su srpski mediji nazvali kanibalom iz Aranđelovca. Naime, Gaston je tokom boravka u kragujevačkom zatvoru 2016, nezadovoljan kvalitetom i količinom hrane, izudarao kuvara, a potom mu odgrizao deo uva.

U Remetincu, hrvatskom zatvoru, držali si ga odvojenog od drugih zatvorenika, a na suđenje u Karlovac vodili su ga s lisicama i na nogama.

- Pre 16 godina rukama sam ubio Dušana Markovića, pripadnika kriminalnog miljea. Ubio sam i Fatmira A, ali za to sam oslobođen. U zatvoru sam proveo 15 i po godina, od toga 11 u potpunoj izolaciji, a pre hapšenja u aprilu, na slobodu sam izašao šest meseci ranije - rekao je Gaston tokom suđenja dodajući da se bavio svim i svačim, “ali s narkoticima nikad nikakve veze nisam imao”.

Bosanci, Rumuni, Slovaci, ratni zločinci...

Zbog migrantske krize, inače, sve je više stranaca u hrvatskim zatvorima, a odmah nakon građana Srbije slede oni iz BiH kojih je nešto više od 300. Svake godine broj stranaca koji završe u hrvatskim zatvorima vrtoglavo raste, a ne nedostaju ni građani iz zemalja koje su članice EU, pre svega Rumuni i Slovenci.

Mnogi od osuđenih Srba za ratne zločine završavaju u najčuvanijem hrvatskom zatvoru, Lepoglavi, gde je kaznu služio i Kapetan Dragan, koji je tvrdio da niko osim njega nije ostao u tom zatvoru duže od dve trećine kazne.

Gotovo tridesetak Srba još izdržava kaznu u nekom od hrvatskih zatvora, najčešće Lepoglavi, zbog ratnih zločina. Hrvatska ne odustaje od gonjenja optuženih za ratne zločine. Pre četiri godine zatvoreno je devetoro Srba, godinu dana kasnije pet, a 2018. - trojica. Uhapšeni su na osnovu poternica hrvatskih vlasti, a poznat je i slučaj generala Borislava Đukića, koji je završio u zatvoru u Splitu nakon što ga je policija Crne Gore izručila hrvatskoj strani.

Pre dve godine u Americi je uhapšen Slobodan Mutić zbog davanja lažnih podataka, a kada je izručen Hrvatskoj, protiv njega je podignuta optužnica za ratni zločin i našao se iza rešetaka.

Osuđeni Srbi služe kaznu u raznim hrvatskim zatvorima, od Osijeka, Siska, Šibenika, Karlovca, Gospića do Turopolja. Mnogi od njih podnose zahteve da nastave sa služenjem kazne u Srbiji ili Republici Srpskoj, a od 2005. godine transferovano je 32 zatvorenika u srpske zatvore, dok su neki od osuđenih pušteni na uslovni otpust. Mnogo je i slučajeva da se sudi Srbima u Hrvatskoj koji nisu dostupni hrvatskom pravosuđu, pa su tako nedavno zbog ratnih zločina na dugogodišnju robiju osuđeni Dušan Žarković, Bogdan Jednak i Dušan Martić.

Hrvatski i srpski MUP veoma dobro sarađuju u razmeni podataka, pa mnogi Srbi koji će kasnije završiti u hrvatskim zatvorima "padnu" još na granici ili se hrvatskoj strani dostavljaju debeli dosije kriminalnih dela koje su ranije počinili.

Razni prestupnici nemaju problema ni da nađu advokate u Hrvatskoj, a neki su se specijalizovali baš za odbranu stranaca. Kazne koje raznim prestupnicima iz Srbije odmere hrvatski sudovi obično su približne kao za ista nedela kada ih počine hrvatski građani i najčešće nema mnogo prigovora na njihovu visinu, osim kada se radi o kvalifikacijama i suđenju za ratne zločine. Naime, mnogi koji su u Hrvatskoj osuđeni za ratne zločine ističu da sudovima nisu predstavljeni pravi dokazi i da su osuđeni na osnovu konstrukcija tužilaštva.

Srbi se ne žale na uslove u zatvoru

Kada je reč o uslovima u hrvatskim zatvorima, osuđeni Srbi se ne žale, a mnogi su čak i zadovoljniji što nisu uhapšeni i osuđeni u nekoj od zapadnih zemalja.

- Imao sam klijente iz Srbije koji su već poznati i hrvatskoj policiji i kada ih je sudija osudio nisu imali ništa protiv da ostanu u nekom od hrvatskih zatvora. Nikada nisu doživeli neprijatnosti za vreme služenja kazne zato što su Srbi. Ove naše političke igre po zatvorima nisu popularne, a drugovi iz zatvora ne gledaju ko je koje nacionalnosti - kaže za "Novosti" advokat Mišo Hranilović.

Sagovornik ovog lista tvrdi da se sprečavaju i fizički napadi na osuđene za ratne zločine:

- Na njih se posebno pazi i vodi računa o njihovoj bezbednosti. Iako neki imaju razne tetovaže koje bi mogle da izazovu reakcije drugih osuđenika, zatvorski čuvari sprečavaju da dođe do kontakata koji bi mogli da rezultiraju napadima i tučom.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Novosti.rs)