Oni u Srbiji sada zarade i po dve prosečne plate: Čeka ih najveća penzija
U šetnji trojica penzionera, Foto: Beta/Dragan Gojić

mlate pare

Oni u Srbiji sada zarade i po dve prosečne plate: Čeka ih najveća penzija

Programere čeka najveća penzija

Objavljeno:

Posle obračuna za novembarske plate, a kako navodi RZS, prosečna neto zarada bila je 138. 911 dinara. Programeri, opet imaju više u novčaniku od proseka, a tokom poslednjih meseci ta cifra kretala se od 190.000 dinara pa na gore. Kolika im onda sleduje penzija posle ovog novog uvećanja?

Prvi korak za vas ukoliko radite u IT sektoru jeste da znate kako se obračunava penzija

Drugi korak jeste da primenite i novo povećanje na tu formulu

Treća napomena tiče se toga da ste imali skoro dvostruka primanja u odnosu na prosek

Programer/Ilustracija
Programer/Ilustracijafoto: Profimedia

Jednostavna računica pokazuje da ukoliko ste tokom celog radnog veka primali platu u proseku 190.000 dinara, kada se penzionišete na račun ćete dobijati 107.670 dinara.

Praktično, to važi i za druge građane ne samo IT programere, odnosno, neophodno je da ste tokom 40 godina radnog staža svakog meseca dobijali platu u visini bar dve prosečne zarade u Srbiji za taj iznos penzije.

Dodatno, ukoliko računamo novo najavljeno povećanje penzija od kraja godine, ta cifra će biti i veća.

Podsetimo, naredno povećanje penzija moguće je i pre januara naredne godine. Prema računici "Blic Biznisa", ukoliko ste 40 godina radnog staža imali platu oko 50.000 dinara (otprilike isto koliki je i ovogodišnji minimalac od 47.000 dinara).

Iznos penzije
Iznos penzijefoto: Beta / Dragan Gojić, Profimedia

Ovo je formula za računanje penzija

Formula za izračunavanje nije nimalo jednostavna ali je suština u tome da što je veća plata, to je veća i penzija. Visina penzije, praktično, je jednaka proizvodu ličnog i opšteg boda.

Ključni faktori za visinu penzije: visina primanja i broj godina radnog staža.

Penzionerke u šetnji
Penzionerke u šetnjifoto: Tamara Trajković

A da bismo došli do ličnog boda, moramo da izračunamo lični koeficijent. Do njega dolazimo kada svaku našu godišnju zaradu podelimo sa prosečnim republičkim zaradama u odgovarajućim godinama, a onda zbir dobijenih iznosa podelimo sa godinama staža.

Od 1. 1. 1970. do 2002. godine zarada se uzima u neto iznosu, a od 2003. u bruto iznosu. Kad znamo koliki nam je koeficijent, njega množimo sa godinama staža i dobijamo lični bod. Na kraju dobijeni iznos pomnožimo sa opštim bodom.

Bonus video:

05:08

Da li će povećanje penzija biti dovoljno da najstariji građani „izdrže“ poskupljenja koja kreću od Nove godine?

(Espreso/Blic/Anica Jelovac/Prenela: N.J)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.