PROMAŠENA INVESTICIJA ILI IPAK NE? Ogromno interesovanje za SOLARNE PANELE u Srbiji, evo šta kaže RAČUNICA u PRAKSI
Ilustracija, Foto: Nemanja Pančić, Marina Lopičić

SOLARNI PANELI, DA ILI NE?

PROMAŠENA INVESTICIJA ILI IPAK NE? Ogromno interesovanje za SOLARNE PANELE u Srbiji, evo šta kaže RAČUNICA u PRAKSI

Kao veliku manu ove investicije stručnjaci navode visoku cenu baterija i agregata, pa je za prosečno srpsko domaćinstvo priča o ovoj vrsti energije i dalje na "dugom štapu"

Objavljeno: 13:31h

U poslednje vreme interesovanje za solarne panele u Srbiji je ogromno, a sve više stanovnika razmilšlja o njihovom postavljaju na svoje stambene objekte.

Kao i sve drugo u Srba, i od toga je napravljena velika tema za diskusiju iz koje su proizašle podele za i protiv.

S obzirom na to da je okretanje obnovljivim izborima energije još uvek novitet kod nas, mnogo toga i dalje je nejasno i nedorečeno. Čak i ono glavno - jesu li solarni paneli zaista isplativija opcija od uobičajenog priključenja na sistem i da li su troškovi prema EPS-u zaista svedeni na minimum ili na nulu?

Zato je, u ovom slučaju, čuvena srpska podela "za i protiv" sasvim opravdana i očekivana.

Postavljanje solarnih panela
Postavljanje solarnih panelafoto: Rina

Kako je zaključeno na panel diskusiji u Beogradu "Kupci proizvođači električne energije u Srbiji: status i perspektive", u periodu od januara do juna ove godine beleži se veliki skok u proizvodnji električne energije iz solara, a energetska sigurnost znači i energetsku bezbednost.

Ovaj podatak potvrđuju i brojne objave na društvenim mrežama u kojima se navode primeri iz ličnog iskustva.

Oni koji su se odlučili za ovaj vid snabdevanja energijom tvrde da su se "raskačili sa EPS-om" tako što su ugradili solarne panele od 6kw, obezbedili agregat (u slučaju da "zafali" struje) i jake baterije za akumulaciju struje.

Kao veliku manu ove investicije stručnjaci navode visoku cenu baterija i agregata, pa je za prosečno srpsko domaćinstvo priča o ovoj vrsti energije i dalje na "dugom štapu".

Investicija u solarnu elektranu na krovu košta oko 1.000 evra po kilovatu, a domaćinstva obično ugrađuju sisteme snage od pet do deset kilovata.

Ako govorimo o kući koja ima potrebu za solarnom elektranom od 6 kW On-grid, takva investicija košta oko 6.000 evra.

Životni vek panela je obično od 30 do 40 godina, a period povrata uloženog novca je otprilike od 6 do 15 godina.

Da li je sa solarnim panelima ušteda zaista zagarantovana?

Računi za struju upotrebom ovih sistema, prema rečima našeg sagovornika Miloša Milankovića, energetičara i referenta prodaje u firmi za postavljanje solarnih panela, mesečno mogu biti svedeni skoro na nulu.

- Prva asocijacija na solarne panele jeste grejanje vode u bojleru. Solarni paneli služe za uštedu struje, kao i za pravljenja struje za svoje potrebe. Ako vam je mesečna potrošnja, 500kWh u višoj tarifi solarna elektrana od 5kW izlazne snage proizvodi 500kWh, vi ćete vaše račune da svedete skoro na nulu, od troškova imate da platite takse EPS-u koje će vam biti obračunate na vašem mesečnom računu za struju, rekao je Milanković za Espreso.

Kako piše Balkan green energy news različito tumačenje propisa Ministarstva finansija i Ministarstva rudarstva i energetike napravilo je pravu pometnju među prvim prozjumerima u Srbiji, ali i među onima koji tek planiraju da instaliraju solarne panele i tako smanje račune za električnu energije, ali i doprinesu zaštiti životne sredine.

Nepostojanje dogovora dva ministarstva moglo bi da kompromituje jednu odličnu ideju, pa je potrebno da što pre sednu za sto i dogovore se. Otvorena su brojna pitanja o tome šta u stvari prozjumeri plaćaju na računima, ali i šta će plaćati narednih meseci.

Izvesno je da računi koje dobijaju solarni paneli (kupci-proizvođači) nisu umanjeni onoliko koliko su oni očekivali, ali i koliko je očekivalo Ministarstvo rudarstva i energetike.

Elektroprivreda Srbije je primenila mišljenje Ministarstva finansija o obračunu, pa su računi umanjeni oko 30 odsto, a bili bi 50 odsto da je, kako tvrdi Ministarstvo rudarstva i energetike, primenjena Uredba o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupaca-proizvođača i snabdevača koju je ono pripremilo, a usvojila Vlada Srbije.

Ako se stav Ministarstva finansija primeni na račun prozjumera koji je pre postavljanja solarnih panela bio oko 2.500 dinara, sada će prozjumer morati da plati oko 1.700 dinara, što je smanjenje od 30 odsto, a ako se primeni stav Ministarstva rudarstva i energetike, račun će iznositi oko 1.300 dinara odnosno skoro 50 odsto manje.

Kada sve saberemo i oduzmemo, kolika će biti konačna ušteda, prema rečima stručnjaka, zavisi od mnogo faktora: veličine domaćinstva, koliki je potrošač domaćinstvo itd.

Kako funkcionišu solarni paneli?

Na sajtu specijalizovanom za energetsku delatnosti ističu da su u Srbiji kućne solarne elektrane regulisane tako da ne mogu da proizvode mnogo više energije nego što potroše, te u normalnom radu kuća troši energiju koju proizvede, a višak se daje u mrežu “na čuvanje” (za vreme sunčanih dana, na primer).

Noću ili tokom oblačnih dana (dok nema sunčeve svetlosti) kada ne proizvodi svoju energiju, kuća povlači iz mreže struju tako što prvo troši savučani struju, a zatim onu čija potrošnja će biti obračunata u tom obračunskom periodu.

Subvencije za solarne panele u Srbiji

Javni poziv za dodelu subvencija za solarne panele je raspisan još u septembru 2021. godine. Procedura je ista kao što je bila u slučaju zamene stolarije. Cilj davanja podsticaja za ugradnju solarnih panela je da se smanji potrošnja energije na nacionalnom nivou i da se ujedno čuva zdravlje životne sredine.

Količina novca koju je dobila svaka lokalna samouprava zavisi od broja stanovnika na njenoj teritoriji. Maksimalni iznos sredstava podsticaja koji dodeljuje Uprava za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti po jedinici lokalne samouprave je 200 miliona dinara za gradove koji imaju više od dva miliona stanovnika. Oni koji imaju između 100.000 i milion stanovnika dobiće po 100 miliona dinara, dok će opštine u kojima živi više od 50.000, a manje od 100.000 ljudi moći da iskoriste po 50 miliona dinara subvencija. Opštine koje imaju manje od 50.000 stanovnika moći će da konkurišu za subvenciju od maksimalnih 25 miliona dinara.

Računica resornog ministarstva je da jedan solarni panel od pet kilovata može da proizvede oko 430 kilovat-sati i da isplati se za oko šest godina, a rok trajanja panela je 25 godina.

- To znači da govorimo o uštedama od oko 3.000 dinara na mesečnom nivou na prosečan mesečni račun od oko 3.500 dinara i prosečnu potrošnju od 400 kilovat-sati. Pritom će građani plaćati samo fiksni deo", rekli su u resornom ministarstvu.

Sada je i pojednostavljena procedura za ugradnju solarnih panela.

Za dobijanje svih dozvola za postavljanje solarnih panela na krovove domaćinstava ranije je bilo potrebno oko dve godine da se uradi projekat, pribavi građevinska dozvola, prikupi veliki broj neophodnih papira, piše Blic.

Nadležni su radili na tome da se ta procedura značajno skrati i pojednostavi i da od trenutka donošenja odluke o postavljanju solarnih panela, do potpisivanja ugovora ne bi trebalo da prođe više od dva do tri meseca.

Sada više nije potrebna građevinska dozvola, već samo odobrenje lokalne samouprave.

Ako živite u zgradi, biće vam potrebna odluka stambene zajednice ili dela zajednice, kao i okvirni projekat za solarne panele koji se potom priključuje na postojeće instalacije u stanu i kući. Prva adresaa je lokalna samouprava.

Solarne panele možete ugraditi i za oko 1.000 evra.

(Espreso)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.