PANDEMIJA DOPRINELA RASTU SAJBER KRIMINALA: "Padaju" zbog PIRATERIJE i PORNOGRAFIJE, evo KOJE OPASNOSTI JOŠ VREBAJU
Foto: Profimedia/Promo/Printscreen Youtube

INTERNET KAO TAMNI VILAJET

PANDEMIJA DOPRINELA RASTU SAJBER KRIMINALA: "Padaju" zbog PIRATERIJE i PORNOGRAFIJE, evo KOJE OPASNOSTI JOŠ VREBAJU

O zamkama na internetu, razgovarili smo sa Vladimirom Vujićem, načelnikom Odeljenja za suzbijanje visokotehnološkog kriminala

Objavljeno: 12:04h

S vremena na vreme pojedinačni slučajevi piraterije nađu se u fokusu pažnje javnosti, najčešće neposredno posle premijernog prikazivanja filma.

U oktobru je film "Toma" obarao sve rekorde gledanosti, pa je zainteresovao i one koji nisu bili radi platiti kartu za bioskop. Zainteresovani su bili i oni koju su želeli deo tuđeg "kolača", te su kršenjem autorskih prava, postavili piratsku verziju filma na internet.

Toma
foto: Printscreen/Youtube/Film TOMA

Danima se na društvenim mrežama masovno delio link sa celim filmom, a ispostavilo se i da piratska verzija filma sadrži virus koji preuzima podatke sa uređaja, društvenih mreža, čak i računa u banci putem aplikacija, te oni koji ga preuzmu, rizikuju da svoje podatke i fotografije pošalju u pogrešne ruke, ali i izgube svoj novac.

Mesec dana kasnije, i igrani film "Južni vetar 2 - Ubrzanje", kako mu i ime kaže, doživeo je pravo "ubrzanje" kada je gledanost u pitanju, ali i sličnu sudbinu kao i "Toma".

Južni vetar
foto: Espreso, Promo

Po starom običaju, "Južni vetar 2" osvanuo je na jutjubu, a ispostavilo se da iza ove piraterije stoji maloletnik koji je, kako se sumnja, prethodno neovlašćeno snimio film u bisokopu. Nakon toga, film je objavio i na taj način omogućio "skidanje" i gledanje filma većem broju osoba.

Umetnici i zakon saglasni su da je piraterija velika šteta, kako za autora filma, tako i za državu.

Visokotehnološki kriminal
foto: Printscreen/Youtube/MUP Republike Srbije

Primeri krivičnog dela neovlašćenog iskorišćavanja autorskog dela ili predmeta srodnog prava u poslednje vreme sve češće izlaze u javnost.

Kako bismo saznali šta sve spada u navedeno krivično delo, koliko je često u Srbiji i koje kazne Zakon predviđa, razgovarali smo sa Vladimirom Vujićem, načelnikom Odeljenja za suzbijanje visokotehnološkog kriminala, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, Uprave kriminalističke policije u sedištu Ministarstva unutrašnjih poslova.

- Svako neovlašćeno objaviljivanje, snimanje, umnožavanje, ili na drugi način javno saopštavanje u celini ili delimično autorskog dela, interpretacije, fonograma, videograma, emisije, računarskog programa ili baze podataka, predstavlja krivično delo Neovlašćeno iskorišćavanje autorskog dela ili predmeta srodnog prava i za ovo osnovno krivično delo predviđena je kazna zatvorom do 3 godine. Ukoliko je ovo osnovno delo učinjeno u nameri pribavljanja imovinske koristi za sebe ili drugog, zakonom je predviđena kazna zatvora od 6 meseci do 5 godina. Pored navedenog, nosilac autorskog prava koji je oštećen ovim krivičnim delom, podnosi imovinsko-pravni zahtev za naknadu štete, tako da, ako lice bude pravnosnažno osuđeno za ovo krivično delo, može da se suoči sa veoma visokim odštetnim zahtevom, pogotovo kada je filmska industrija u pitanju (dobit koju bi npr. taj film ostvario u bioskopima da nije neovlašćeno distribuiran putem interneta), objašnjava Vladimir Vujić za Espreso.

Piraterija nije jedini oblik visokotehnološkog kriminala, ali je često javnosti najiteresantniji, jer svakome se može desiti da se "upeca" na link filma koji želi da pogleda, često nesvestan da tako krši zakon.

Najčešća krivična dela u okviru visokotehnološkog kriminala je i zloupotreba dece u pornografske svrhe putem interneta. Nacionalna agencija za kriminal Velike Britanije objavila je Nacionalnu stratešku procenu ozbiljnog i organizovanog kriminala za 2021. godinu, prema kojoj se na globalnom nivou za 77% povećao broj slučajeva ovog krivičnog dela u 2020. godini.

U cilju borbe protiv pedofilije i dečje pornografije ove godine u Srbiji je sprovedena akcija "Armagedon" u kojoj su "pali" brojni pedofili.

Jedan od najpoznatijih slučajeva visokotehnološkog kriminala koji se dogodio početkom ove godine je slučaj telegram grupe "EX-YU Balkanska soba", koja je imala 36.000 korisnika. Korisnici su postavljali gole slike i video snimke devojaka i navodili njihove adrese, imena i brojeve telefona kako bi ih ponizili. Te fotografije i video snimke postavljali su uglavnom bivši momci, a ovo se naziva osvetnička pornografija.

Krivično delo koje je ovde učinjeno je neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka. Pored ovog krivičnog dela tu je i krivično delo prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju, pošto je utvrđeno da su pojedine devojke čije su slike i snimci postavljeni bile maloletne.

Visokotehnološki kriminal je, prema mišljenju brojnih stručnjaka, posle terorizma možda i najveća pretnja po globalnu bezbednost. Osim što ugrožava pojedinca, sajber kriminal može ugroziti i državu, a jedan takav slučaj dogodio se pre devet godina. Meta su bili sajtovi državnih organa, a iza napadu je stajala hakerska grupa Anonimusi Srbije.

Visokotehnološki kriminal
foto: Profimedia

Dijapazon krivičnih dela koja se ubrajaju u visokotehnološki kriminal veoma je širok, a pojavom novih tehnologija i sve većom upotrebom istih ovoj oblik kriminaliteta biće u parastu. Ova krivična dela definisana su Zakonom o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala iz 2009. godine.

- Visokotehnološki kriminal u smislu ovog zakona predstavlja vršenje krivičnih dela kod kojih se kao objekat ili sredstvo izvršenja krivičnih dela javljaju računari, računarski sistemi, računarske mreže, računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku. Ovaj zakon primenjuje se radi otkrivanja, krivičnog gonjenja i suđenja za: krivična dela protiv bezbednosti računarskih podataka određena Krivičnim zakonikom; krivična dela protiv intelektualne svojine, imovine, privrede i pravnog saobraćaja, kod kojih se kao objekat ili sredstvo izvršenja krivičnih dela javljaju računari, računarski sistemi, računarske mreže i računarski podaci, kao i njihovi proizvodi u materijalnom ili elektronskom obliku, ako broj primeraka autorskih dela prelazi 2000 ili nastala materijalna šteta prelazi iznos od 1.000.000 dinara; krivična dela protiv sloboda i prava čoveka i građanina, polne slobode, javnog reda i mira i ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije, koja se zbog načina izvršenja ili upotrebljenih sredstava mogu smatrati krivičnim delima visokotehnološkog kriminala, u skladu sa članom 2. stav 1. ovog zakona, navodi za Espreso Vladimir Vujić, načelnik Odeljenja za suzbijanje visokotehnološkog kriminala.

U skladu sa krivičnim delom, u okviru visokotehnološkog kriminala, menjaju se mete, kao i ciljevi.

- Najčešći meta sajber kriminalaca su oni građani koji nekritički veruju svemu onome što se nalazi na internetu ili koji, takođe nekritički, veruju svakoj elektronskoj poruci koju dobiju na svoj nalog elektronske pošte. Kriminalci često fingiraju - lažiraju da su određeni internet sajtovi pravi (primer Fejsbuk, Pejpal i sl.) a takođe fingiraju da se elektronske poruke šalju sa ovih sajtova (tzv. fišing elektronske poruke), pojašnjava načelnik Odeljenja za suzbijanje visokotehnološkog kriminala.

Visokotehnološki kriminal
foto: Profimedia

Upravo je Fišing (pecanje, eng. phishing) jedna od čestih vrsta finansijskih Internet prevare u kojoj se u osnovi radi o krađi identiteta i podataka. Korisnici Interneta širom sveta "pecaju" se na ovu prevaru tako što dobiju i-mejl ili poruku (sms, viber ili whatsup) u kojoj "banka" traži da ukucaju svoje korisničko ime i šifru ili broj kartice . Link koji otvore izgleda uobičajeno, a ako se potencijalna žrtva prevare ne udubi dovoljno neće shvatiti da je stranica lažna. Takođe, tim klikom mogu pokrenuti instalaciju virusa na računar ili nekom drugom uređaju.

- Najčešće finansijska prevara vezana za firme jeste "Kompromitovani poslovni e-mail", odnosno tzv. BEC prevara ("Bussiness E-mail compromise"). Suština ove finansijske prevare je da kriminalci na internetu presretnu i preuzmu komunikaciju između poslovnih partnera (uglavnom posredstvom poslovnih naloga elektronske pošte) i da se novac namenjen plaćanju roba ili usluga, uz upotrebu falsifikovane dokumentacije, preusmeri na račune pod kontrolom kriminalaca, kaže Vladimir Vujić za Espreso i dodaje:

- Kada su u pitanju fizička lica, najčešće se radi o različitim prevarama putem interneta kao i zloupotrabama platnih kartica. Falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica je i dalje vrlo prisutna u Republici Srbiji, podaci o skimovanim (tzv. "skimming" - ilegalno prikupljanje podataka sa platnih kartica posebnim uređajima -skimerima) platnim karticama se vrlo često prodaju preko Darkneta, a kriminalci iz Srbije su često vrlo aktivni na ovim forumima. Kazne za krivična dela prevare se kreću u rasponu od novčane kazne i kazne zatvora od 6 meseci do 5 godina za osnovno krivično delo do novčane kazne i kazne zatvora u rasponu od 2 do 12 godina za najteže slučajeve prevare (kada iznos pribavljene imovinske koristi ili pričinjene štete prelazi 1.500.000 dinara).

Pandemija usred pandemije

Evropska policijska služba (Evropol) 2020. godine upozorila je da je pandemija korona virusa doprinela rastu sajber kriminala u Evropi, posebno u pogledu dečije pornografije i raznih onlajn prevara. Takvu statistiku potvrđuju i u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije.

- U poslednje dve godine došlo je do porasta prijavljivanja ovih krivičnih dela što je trend, kako u svetu tako i u Republici Srbiji. Razlog je taj što je većina firmi prešla na daljinski rad (od kuće) sa svim onim "boljkama" koje smo već naveli, a koji se odnose na slabu edukaciju zaposlenih vezanih za informacionu bezbednost. Takođe, smanjenje direktnih socijalnih kontakata građana tokom pandemije, doprinelo je da sve više građana koristi društvene mreže kao supstituciju fizičkog kontakta a pri tom, se prethodno ne upoznaju sa servisima koji koriste i kako da se zaštite u digitalnom svetu, navodi Vladimir Vujić, načelnik Odeljenja za suzbijanje visokotehnološkog kriminala.

Visokotehnološki kriminal
foto: Profimedia

Krivično delo ugrožavanje sigurnosti je u poslednje vreme je u porastu u Srbiji. Ono ima elemente Visokotehnološkog kriminala onda kada su pretnje upućene preko društvenih mreža.

Ko je nadležan za visokotehnološki kriminal u Srbiji?

Institucije nadležne za suzbijanje visokotehnološkog kriminala u Srbiji utvrđene su Zakonom o organizaciji nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala. Slučajevi spadaju u nadležnost Posebnog tužilaštva za borbu protiv visokotehnološkog kriminala i Odeljenja za suzbijanje visokotehnološkog kriminala, specijalizovane jedinice policije unutar Službe za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK).

Kako biti bezbedan na "mreži svih mreža"?

- Najvažniji način zaštite od visokotehnološkog kriminala jeste edukacija građana za korišćenje interneta i internet servisa na bezbedan način. To podrazumeva solidno poznavanje informacionih tehnologija, korišćenje legalnih operativnih sistema i aplikacija, redovno ažuriranje operativnih sistema i softvera za zaštitu računara i pametnih uređaja. Da bi se firme zaštitile od visokotehnološkog kriminala, pored ulaganja u tehničku opremu, ažurirane operativne siteme, fajrvolove i antivirusne alate, moraju da ulažu i u edukaciju zaposlenih u svojim firmama jer je bezbednost nekog informacionog sistema (lanca) jaka koliko je jaka najslabija karika u tom sitemu (lancu). Iskustvo nam govori da je najslabija karika i prvi ulaz u informacionu bezbednost neke firme upravo zaposleni u tom privrednom subjektu. Preko 90% svih upada u neki informacioni sistem je posledica ljudske greške a ne tehničkoe greške koja bi omogućila hakovanje sistema. Ljudske greške su direktna posledica manjka znanja i edukacije za korišćenje servisa na kojima počiva funkcionisanje privrednog subjekta, zaključuje za Espreso Vladimir Vujić, načelnik Odeljenja za suzbijanje visokotehnološkog kriminala.

(Espreso / Marina Letić)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.