CEO SVET PRIČA O SRPSKOM ELEKTRONSKOM SISTEMU ZA PRIJAVE ZA VAKCINACIJU: Sve o njemu objašnjava Mihajlo Jovanović
Mihajlo Jovanović, Foto: Printscreen

INTERVJU, DIREKTOR KANCELARIJE ZA IT I eUPRAVU

CEO SVET PRIČA O SRPSKOM ELEKTRONSKOM SISTEMU ZA PRIJAVE ZA VAKCINACIJU: Sve o njemu objašnjava Mihajlo Jovanović

Pitali smo pravu osobu, a odgovori slede ispod

Objavljeno:

Pandemija koja nas je zadesila je učinila da mislimo o mnogim stvarima za koje ne samo da nismo pretpostavljali da ćemo misliti, nego i o onim za koje nismo znali da postoje. Covid-19 sada već čini našu svakodnevicu, a trenutno aktuelna tema jeste vakcinacija.

Za razliku od onog na šta smo uglavnom navikli u decenijama koje su iza nas, ovog puta je Srbija došla u fokus svetske javnosti zbog brzine i organizovanosti koje su obeležile proces masovne vakcinacije kod nas.

Informatički sistem koji je u srcu svega ovoga pokazao se kao i više nego uspešan, pa su mnoge države pokazale zainteresovanost da uče od nas, a i čuveni Forbs je napisao tekst u kojem hvali elektronsko liderstvo Srbije u toku vakcinacije.

Odgovori na najvažnija pitanja koja se tiču rada ovog informatičkog sistema slede u nastavku. Za to zahvaljujemo direktoru Kancelarije za IT i eUpravu Mihajlu Jovanoviću.

Skuvajte kafu i posvetite svojih deset minuta važnoj temi. Nadamo se da će vam biti od koristi.

Kako funkcioniše informatički sistem za vakcinaciju stanovništva protiv bolesti COVID-19? Koliko ljudi radi na ovom sistemu? Kada je on osmišljen i napravljen?

Masovna imunizacija građana je kompleksan posao i ono što Vlada Republike Srbije želi da postigne jeste da se ona na najbolji mogući način organizuje i sprovede. Svi građani koji iskažu interesovanje putem Portala eUprava, dobijaju obaveštenje putem SMS-a i imejla da su iskazali interesovanje za vakcinisanje protiv Covid-19, kao i o terminu i mestu vakcinacije u zavisnosti od prioriteta imunizacije koji definiše Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.

Prilikom prijavljivanja na Portal eUprave građani unose jedinstveni matični broj, ime i prezime, adresu elektronske pošte, broj mobilnog i fiksnog telefona i opštinu ili grad na kojoj žele da se vakcinišu. Osim toga, građani treba da obeleže da li imaju neke specifične bolesti. Usluga je jednostavna i ne zahteva da građanin poseduje nalog na Portalu eUprava, a za ovu potrebu je generisana elektronska forma na posebnom linku imunizacija.euprava.gov.rs.

Koliki je maksimalni kapacitet ovog sistema (koliko prijava dnevno on može da obradi)?

Ne postoji ograničenje kapaciteta kada govorimo o ovom informacionom sistemu. Prvog dana, kada je sistem pušten, za 24h Portalu je pristupilo više od 150.000 građana i iskazalo interesovanje za vakcinaciju protiv Covid-19.

Pošto je reč o veoma osetljivim stvarima, gde se greške skupo plaćaju, kako se štitite od njih?

Portal eUprava je zvanični Portal Republike Srbije i po prirodi stvari građani ostavljaju svoje podatke. Oni se štite i čuvaju po najvišim tehničkim i bezbednosnim standardima. Isto važi i za informacioni sistem za imunizaciju stanovništva. Baš iz tog razloga, njemu građani pristupaju preko Portala eUprava i mogućnost za greške je svedena na minimum.

Da nema ovog informatičkog sistema, da se vratimo recimo 15 godina unazad, koliko bi sporiji bio sistem prijavljivanja za vakcinaciju?

Ranije nije postojao sistem koji prati distribuciju i davanje vakcina u Srbiji. Sada je napravljen takav informacioni sistem da u svakom trenutku znamo kada su stigle vakcine u centralne magacine, elektronski se daje nalog za njihovu distribuciju, znamo koliko ih imamo na stanju u svim magacinima u Srbiji, gde se one čuvaju i pod kakvim uslovima, kao i gde su prosleđene i što je najvažnije ko je i kada primio koju vakcinu.

Takođe, zahvaljujući informacionom sistemu znamo kada građani treba da prime revakcinu. Još jednom se i na ovom primeru masovne imunizacije pokazalo koliko je značajno bilo to što je premijerka Ana Brnabić digitalizaciju javne uprave postavila kao jedan od prioriteta i u prethodnoj i u ovoj Vladi.

Zahvaljujući elektronskoj upravi rad javne uprave postao je efikasniji, građanima se štedi vreme jer ne obilaze šaltere, a prostor za korupciju se značajno smanjuje. Građani se vrlo brzo navikavaju na prednosti koje donosi elektronska uprava.

Koliko trenutno usluga sistem eUprave nudi građanima Srbije? Da li se sprema neka nova usluga u bliskoj budućnosti i ako da - koja?

Početkom 2020. godine pustili smo u rad novi Portal eUprave, koji je potpuno fukcionalno redizajniran. Po prvi put u Srbiji u sistemu elektronske uprave je uvedena elektronska identifikacija uz korišćenje mobilnog telefona tj. dvofaktorska autentikacija. Ovo je više nego bitan korak u razvoju elektronske uprave koji suštinski omogućava razvoj mUprave u Republici Srbiji. Uvođenje dvofaktorske autentikacije će nam omogućiti da su nam sve usluge elektronske uprave dostupne na mobilnom telefonu.

Pruženo je više stotina hiljada elektronskih usluga, a princip je bio ili da građani sami koriste elektronske usluge putem interneta i mobilnog telefona kao u slučaju eVrtića, Portala lokalne poreske administracije ili Uverenja o (ne) kažnjavanju; ili da same institucije razmenjuju podatke po službenoj dužnosti tako da građani ne moraju ništa da rade kao u slučaju eBebe, automatske overe zdravstvenih kartica ili eUpisa u osnovne i srednje škole.

Veoma je važno što je u paraleli Narodna Skupština na predlog Vlade Srbije donela Zakon o eUpravi, Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskom identitetu i uslugama od poverenja, dok je Vlada usvojila Program razvoja eUprave do 2022. godine. U isto vreme Kancelarija je implementirala novu infrastrukturu eUprave, pa je otvoren Državni data centar u Beogradu i izgrađen je i otvoren najmoderniji Državni data centar u Kragujevcu kao projekat od značaja za Republiku Srbiju. Kancelarija za IT i eUpravu je postala prva institucija koja je upisana u Registar pružalaca usluga elektronske identifikacije i šema elektronske identifikacije u Republici Srbiji. Ovim činom Kancelarija je postala jedina institucija koja garantuje pouzdanost elektronskih identiteta građana, kao i bezbedno korišćenje usluga elektronske uprave.

Po prvi put su podaci iz matičnih knjiga i državljanstva smešteni u Centralni registar, što je osnova razvoja eUprave. Građanima su sada na Portalu eUprava dostupni lični podaci iz čak 20 različitih registara i elektronskih evidencija, a rešenja o utvrđivanju poreza na imovinu ove godine stižu u eSanduče građana na Portalu eUprava. Kancelarija je i privela kraju implementaciju dva reformska sistema od kojih se puno očekuje: Centralnog registra stanovništva i Jedinstvenog informacionog sistema prosvete.

Trenutno od usluga na Portalu eUprava građani mogu da koriste veliki broj elektronskih usluga. Građani, pored iskazivanja interesovanja za vakcinisanje protiv Covida-19, najviše koriste usluge: zakazivanje termina za pasoše i lične karte, zakazivanje termina za PCR testiranje na lični zahtev, eVrtić, eSanduče i mnoge druge.

Ono što je bitno da istaknemo jeste da smo uspeli da povežemo elektronske evidencije najvećih državnih institucija, kroz informacioni sistem eZup, te sada organi javne uprave pristupaju dokumentima građana elektronski. Pre ovog sistema građani su morali da budu kuriri koji su nosili svoja dokumenta od šaltera do šaltera, dok sada to više nije potrebno. Zahvaljujuči eZUPu 22 miliona dokumenata je razmenjeno elektronski.

Više od 250.000 roditelja koristilo je i uslugu eBeba koja im je omogućila da još u porodilištu, za samo 5 minuta, daju ime detetu, izvrše upis u matičnu knjigu rođenih i prebivalište, apliciraju za karticu zadravstevnog osiguranja i prijave se za roditeljski dodatak. Ovo je jedinstvena usluga u Evropi.

Po prvi put, u prošlogodišnjem izveštaju Ujedinjenih nacija posvećenom eUpravi (United Nations eGovernment Survey 2020), kao jedinstvenom globalnom izveštaju koji meri rezultate napretka u domenu e-uprava svih 193 država članica Ujedinjenih nacija, Srbija se našla u prvoj grupi, tj. grupi zemalja sa najvišim indeksom elektronskih usluga, u kojoj su i digitalne nacije kao Južna Koreja, Estonija, Velika Britanija, Kanada i druge. Ono što je ove godine novitet, je da se po apsolutnoj vrednosti indeksa elektronskih usluga (OSI) Srbija nalazi ispred 12 zemalja članica Evropske Unije, naime Irske, Luksemburga, Bugarske i Hrvatske (koje su takođe u grupi sa najvišim indeksom), kao i ispred Nemačke, Mađarske, Češke, Rumunuje, Slovačke, Grčke, Belgije i Letonije (koje su u nižoj grupi).

Da li su podaci prijavljenih građana zasigurno bezbedni i sigurni od proboja hakera? Ko ima pristup tim podacima?

Podaci građana su apsolutno bezbedni i verovatnoća hakerskih upada je uz pomoć višestrukih zaštita je pratkično onemogućena.

Da li postoji mogućnost da se sistem "obori", da zabaguje? Kakva bi procedura bila u tom slučaju i šta bi bilo sa podacima u sistemu, da li bi bili nezaštićeni? Kako je rešena ova moguća problematika?

Podaci koji se ostavljaju na Portalu eUprava, čuvaju se pod najvišim bezbednosnim standardima i nije moguće da on bude oboren. Mi često nadograđujemo sisteme i tada je Portal na kratko ugašen ili je njegov rad malo usporen, ali o tome obaveštavamo građane. Veliki broj inženjera iz Kancelarije za IT i eUpravu radi na održavanju i bezbednosti svih sistema, pa i Portala eUprava.

S obzirom na to da je sistem veoma pohvaljen, da li je bilo nekih interesovanja iz inostranstva o radu sistema?

Trenutno u regionu ne postoji ovakav sistem koji prati imunizaciju stanovništva. Mi smo spremni da naše znanje ponudimo ne samo kroz ovu uslugu već i kroz sve ostale koje smo kreirali. U Srbiji smo tokom vanrednog stanja u kratkom roku implementirali veliki broj inovativnih rešenja kao odgovor na krizu izazvanu korona virusom i time se pozicionirali kao jedna od 5 zemalja u svetu sa najvećim brojem inovacija tokom COVID-19 krize.

Naime, Opservatorija inovacija javnog sektora Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prati inovativne odgovore vlada na krizu izazvanu virusom COVID-19, a na zvaničnom sajtu ove organizacije (https://oecd-opsi.org/covid-response/) predstavljena su i rešenja implementirana u Republici Srbiji. Srbija je sa 22 inovativna rešenja, jedna od 5 zemalja u svetu sa najvećim brojem inovacija. U analizi objavljenoj 28. maja na sajtu OECD-ove Opservatorije, kao primeri dobre prakse istaknuta su rešenja i aplikacije Doniraj plazmu - donirajplazmu.gov.rs, Budi volonter - budivolonter.gov.rs, Digitalna solidarnost - digitalnasolidarnost.gov.rs, automatski info servis COVID-19 (čatbot), kao i Moja učionica mojaucionica.gov.rs, Moja škola - mojaskola.gov.rs, eVrtić, eUpis, inicijativa donacije računara deci iz socijalno ugroženih porodica i druga rešenja u okviru integrisanog odgovora obrazovnog sistema.

Kakav je naš sistem, kad se uporedi sa sistemima zemalja u regionu? Imate li neka saznanja o tome?

Naš sistem je jedinstven. Takođe jednostavan je za popunjavanje i odmah obaveštava građanina da je iskazao interesovanje, a kada dođe trenutak i o mestu i vremenu vakcinacije.

Ovo su bili odgovori gospodina Jovanovića na najvažnija pitanja vezana za informatički sistem vakcinacije stanovništva. Nadamo se da ste sada potpuno obavešteni i da u skladu sa time možete da donesete svoju odluku i zaključak.

Da li ste se već vakcinisali? Da li planirate da se vakcinišete? Buni li vas još nešto, što nismo obuhvatili ovim tekstom? Napišite nam u komentarima.

Bonus video:

(Espreso)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.