MISTERIJA SMRTI NULTOG PACIJENTA: SRPSKI STRUČNJACI ISTRAŽUJU - Kako je dobio koronu ako nije imao kontakte?
Rad 13 srpskih naučnika okupljenih na Medicinskom fakultetu, Foto: Profimedia

REBUS

MISTERIJA SMRTI NULTOG PACIJENTA: SRPSKI STRUČNJACI ISTRAŽUJU - Kako je dobio koronu ako nije imao kontakte?

Ako je "nulti pacijent" preminuo 5. februara 2020, a osetio simptome pet dana ranije, onda je inficiran koronavirusom već u drugoj polovini januara

Objavljeno:

Detektivski rad 13 srpskih naučnika okupljenih na Medicinskom fakultetu, koji su otkrili da se prva dokazana smrt od koronavirusa u Evropi dogodila u Srbiji, 5. februara 2020. godine, mesec dana pre prvog otkrivenog slučaja u našoj zemlji, ima potencijal da ponovo ispiše istoriju ove brutalne pandemije i odgovori na brojna pitanja i misterije u vezi sa kovidom.

Čak i otkriće zasad prve žrtve korone u Evropi, 56-godišnjeg građanina naše zemlje koji je preminuo 5. februara, svega 5 dana od pojave prvih simptoma, proizvodi više pitanja nego odgovora.

Gde se zarazio "nulti pacijent"?

Ko mu je preneo virus?

Kada je kovid uopšte došao iz Kine do Srbije i Evrope? Kako?

Gde mu je bila tačka proboja?

"Nulti pacijent" je epidemiološki nejasan

Srpski naučnici s kojima je "Blic" razgovarao priznaju da su i dalje "u rebusu" zbog "nultog pacijenta".

- Kada se radi obdukcija, nikada se ne kontaktira porodica da daje dodatne informacije. Ipak, ovog puta smo naknadno kontaktirali suprugu preminulog i ona nam je rekla da on nije bio u kontaktu s nekim ko je došao iz inostranstva u tom trenutku, tako da je on epidemiološki nejasan - kaže za "Blic" profesor dr Oliver Stojković sa Medicinskog fakulteta u Beogradu, jedan od naučnika koji učestvuju u ovom istraživanju.

Dr Predrag Kon, epidemiolog i član Kriznog štaba, potvrđuje za "Blic" da je reč o čoveku koji nije imao mnogo kontakata i da je slučaj komplikovan zbog protoka vremena - više od godine je prošlo od kada je "nulti pacijent" prijavio da oseća prve sipmtome.

Predrag Kon
foto: Tanjug/Dragan Kujundžić

- Kontakte sa ove vremenske distance je gotovo nemoguće pratiti, a posebno u ovom potvrđenom slučaju - kaže dr Kon.

Dr Kon ističe da ovo istaživanje svakako zavređuje pažnju, a jasno je i zašto. Ako je "nulti pacijent" preminuo 5. februara 2020, a osetio simptome pet dana ranije, onda je inficiran koronavirusom već u drugoj polovini januara. A to znači da smo živeli s koronom mnogo ranije nego što mislimo.

Šta znamo o "nultom pacijentu"?

Radilo se o 56-godišnjem muškarcu, očigledno slabog imovinskog stanja. Epidemiolog profesor dr Zoran Radovanović ga je opisao kao "(bukvalno) sirotana", a dr Kon kao stariju osobu koja je bila beskućnik.

Prve simptome je imao još 1. februara 2020. Veoma visoku temperaturu, otežano disanje, kašalj, krvavi ispljuvak. Ujutru 5. februara je primljen u bolničku ustanovu, gde su lekari konstatovali sve ove simptome i dodatnim rentgenskim snimkom utvrdili obostranu upalu pluća i akutni respiratorni sindrom.

- Bolest je bila uzela toliko maha da ništa nije moglo da se učini, i nastupila je smrt - kaže profesor dr Slobodan Savić sa Instituta za sudsku medicinu i profesor Medicinskog fakulteta, koji je takođe učestvovao u istraživanju.

Lekarima je ceo slučaj bio neobičan i sumnjiv zbog galopirajućeg toka i brze smrti, pa je dva dana kasnije telo 56-godišnjeg muškarca dospelo na Institut za sudsku medicinu radi obdukcije.

Obdukcijom je utvrđeno da je smrt nastupila prirodnim putem, ali lekari nisu mogli ni da pretpostave šta je bio uzročnik. U to vreme se nije još naširoko pričalo o koronavirusu iz Kine - setimo se, prvi "zvanični" pacijent će biti otkriven tek mesec kasnije, 6. marta.

Koronavirus, koronavirus
foto: Profimedia

Detektivski tim srpskih naučnika

Ipak, srpski lekari su i tada osećali da se nešto čudno dešava. Već krajem januara i početkom februara 2020. su u bolnicama u Srbiji primećeni pojedinačni slučajevi čudnih upala pluća s krajnje neobičnom kliničkom slikom. Ipak, reči koronavirus i kovid se nisu često izgovarale sve do eksplozije kovida-19 u Evropi i otkrića prvog zvaničnog slučaja u Srbiji, 6. marta.

- Već 11. marta mi smo imali medicinski skup na kojem se prvi put počelo razmišljati o tome da postoje slučajevi smrti uzrokovanih koronavirusom koje su se u Srbiji dogodile pre nego što je prvi slučaj virusa potvrđen u našoj zemlji. Kad sam pročitao više o koronavirusu, ja sam s kolegama razgovarao i rekao da mi je jako sumnjiv stari slučaj na kovid, ali nismo mogli da to potvrdimo - kaže za "Blic" profesor dr Savić.

Već krajem marta počeo je da se pravi "detektivski" tim koji je bio zadužen za istraživanje takvih slučajeva. Kada je 7. februara rađena obdukcija tela pomenutog 56-godišnjeg muškarca, uzeta su tri uzorka: krv, mokraća i tečnost staklastog tela iz očne jabučice, koji se čuvaju do godinu dana, a nekad i duže.

Kada su srpski naučnici posumnjali da je za stari slučaj galopirajuće obostrane upale pluća odgovoran kovid, došli su na ideju da pokušaju da iz sačuvanog uzorka tečnosti staklastog tela iz očne jabučice izoluju virus.

Srpski naučnici pomeraju granice

Profesor dr Oliver Stojković sa Medicinskog fakulteta objašnjava za "Blic" šta se zatim događalo.

- Već krajem aprila, ili u maju, mi smo uradili PCR prajmere koji su pokazali da je u pitanju koronavirus kod čoveka kod kog je rađena obdukcija 7. februara. Mi smo rad napisali vrlo brzo i već u junu-julu počeli da ga šaljemo svim priznatim svetskim časopisima. Ipak, on nije objavljen jer niko ranije nije objavio da se virus može nalaziti u tečnosti staklastog tela. Raniji radovi nisu to dokazivali - kaže profesor dr Stojković.

Ipak, krajem septembra su se pojavila dva nova rada koja su pokazala da je virus, ipak, u oko 16 do 20 odsto slučajeva prisutan u staklastom telu. Strani recenzenti su napokon uvažili pružene dokaze srpskih naučnika i članak o tom slučaju je 19. januara objavljen u časopisu „Frontiers in Medicine“.

- U samom naslovu rada se ističe da je reč o prvoj dokumentovanoj smrti povezanoj sa bolešću kovid-19 u Evropi. Time je za 10 dana unapred pomerena prethodna predstava o prvoj evropskoj žrtvi novog virusa korona (15. februara u Francuskoj) - kaže dr Radovanović.

Tim srpskih naučnika planira da nastavi ovo važno istraživanje tokom 2021. godine.

- Na Institutu za sudsku medicinu se godišnje obavi 1.600 do 1.700 obdukcija. Mi ćemo preći sve obdukcijske zahteve i uraditi laboratorijske analize i histopatologiju na onima za koej smatramo da su sumnjivi. Tako ćemo verovatno otkriti i nove slučajeve - kaže dr Stojković.

Koronavirus, Korona virus, Korona-virus, Covid-19, Covid 19, Srbija, Švajcarska
foto: EPA-EFE/MARKO DJOKOVIC

Važne napomene i odgovori na ključna pitanja

Da li sve ovo znači da je koronavirus u Evropi "potekao" iz Srbije?

Ne. Ovo samo znači da se radi o najstarijem dokazanom smrtnom slučaju, zahvaljujući tome što su srpski naučnici sačuvali uzorke tkiva preminulog pacijenta čija im je klinička slika u vreme pre pandemije bila sumnjiva. Podsetimo, pre ovog istraživanja zvanično je prvi smrtni slučaj u Evropi potvrđen u Francuskoj 15. februara prošle godine.

Francuzi su, inače, prvi izašli s podacima da je novi koronavirus bio prisutan u Evropi ranije nego što se mislilo. U jednom istraživanju su naveli da je prvi potvrđen slučaj kod njih zabeležen još 27. decembra, dakle mnogo ranije nego što je prvi slučaj virusa zvanično registrovan na evropskom tlu.

Ako su prvi slučajevi sumnjivih upala pluća primećeni u Srbiji još krajem januara i početkom februara, šta je virus radio mesec dana do marta, kada je buknuo u Srbiji?

Srpski lekari sada veruju da se korona virus od tog 5. februara i smrti "nultog pacijenta", pa sve do prvog zvanično potvrđenog slučaja u Srbiji, 6. marta, "švercovao" neprimećen u populaciji i među lekarima kao virus običnog gripa.

"Šta je virus čekao mesec dana? Moguće je da je neki od prvih bolesnika promakao sa dijagnozom gripa. Ima osnova da se veruje i u sklonost virusa da potiskuju jedni druge, poznatu pod nazivom interferencija. To je fenomen koji postoji na pojedinačnom nivou, pa je malo verovatno da će dete istovremeno oboleti od malih i ovčijih boginja, ali se odnosi i na populaciju. Otuda se, recimo, smenjuju epidemijski talasi infekcija disajnih organa izazvanih rinovirusima, respiratornim sincicijalnim virusima i uzročnicima gripa", kaže prof. dr Zoran Radovanović.

Da li je preminuli 56-godišnji muškarac zaista "nulti pacijent"? Da li je on prva osoba u Srbiji koja je zaražena koronavirusom?

Najverovatnije ne. Od malo informacija koje znamo o njemu, ističe se ona da je imao malo kontakata i da nije putovao u inostranstvo. To bi značilo da mu je neko u drugoj polovini januara morao preneti virus na teritoriji Srbije i ta osoba bi mogla biti pravi nulti pacijent, bez navodnika.

A pošto koronavirus kod jednih ljudi izaziva tešku kliničku sliku, a kod drugih prođe bukvalno bez simptoma, praktično je moguće i da je pravi nulti pacijent preneo kovid nesrećnom 56-godišnjem beskućniku, a da ta osoba uopšte nije ni znala da je prenosilac i da je zaražena virusom koji će svega mesec dana kasnije zaustaviti celu planetu.

Bonus video:

(Espreso/Blic.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.