SVE OČI SU DANAS BILE UPRTE U NJEN SAKO: Dr Kisić je na reveru nosila SIMBOL koji krije dirljivu priču! (FOTO)
Natalijinu ramondu otkrio je u okolini Niša doktor Sava Petrović 1884. godine, a u literaturu ju je uveo Josif Pančić., Foto: Aleksandra Čolić

Iznenadila sve

SVE OČI SU DANAS BILE UPRTE U NJEN SAKO: Dr Kisić je na reveru nosila SIMBOL koji krije dirljivu priču! (FOTO)

Cvet koji je živ i kada je na oko mrtav i koji može da vasrksne, baš kao i srpska vojska za vreme Prvog svetskog rata dobio je ime po jednoj od najlepših srpskih kraljica Nataliji Obrenović i opstaje na našim prostorima već milionima godina

Objavljeno: 16:23h

Na današnjoj konferenciji za medije, dr Darija Kisć Tepavčević na reveru sakoa nosila je amblem cveta. Amblem se sastoji od dve zelene trake koje asociraju na lentu slavne albanske spomenice i jednog ljubičastog cveta sa pet latica.

U pitanju je Natalijina ramonda (Ramonda nathaliae), cvetnica je koja je u narodu poznata i kao "cvet feniks" jer i kada se potpuno osuši, može da oživi ukoliko se zalije. To je biljka koja je postala simbol iskušenja kroz koji je prošla Srbija tokom Prvog svetskog rata, a od pre sedam godina i zvanično je simbol Dana primirja u našoj zemlji.

Cvet koji je živ i kada je na oko mrtav i koji može da vasrksne, baš kao i srpska vojska za vreme Prvog svetskog rata dobio je ime po jednoj od najlepših srpskih kraljica Nataliji Obrenović i opstaje na našim prostorima već milionima godina.

foto: Aleksandra Čolić

Raste na istoku Srbije i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija, na kome je srpska vojska, pod komandom vojvode Živojina Mišića, vodila žestoke borbe tokom stvaranja preduslova za proboj Solunskog fronta, protiv Bugara, u Prvom svetskom ratu.

Natalijinu ramondu otkrio je u okolini Niša doktor Sava Petrović 1884. godine, a u literaturu ju je uveo Josif Pančić.

Reč je o endemskoj vrsti Zapadnog Balkana, a osim u Srbiji raste samo u Makedoniji i Grčkoj. Nalazi se na spisku retkih, ugroženih i endemičnih biljaka Evrope, a u Srbiji je strogo zaštićena vrsta.U narodnom govoru se naziva i vaskršnji cvet jer pored toga što osušena kada se zalije oživi kao feniks, cveta u vreme Vaskrsa. U Evropi, osim ramondi, svega dve vrste imaju ovu sposobnost anabioze.

Biolozi kažu da je Ramonda preživela još iz vremena ledenog doba, a utočište je našla u škrtom, planinskom tlu. Poznata je po svojoj neverovatnoj izdržljivosti - čak i potpuno osušena, uz sasvim malo vode, Natalijina ramonda može da oživi i nastavi svoj život.

"Cvet feniks" je tako odabran u znak sećanja na vaskrs Srbije, koja se iz pepela Prvog svetskog rata uzdigla i nastavila svoj put, a pozadina značke je zeleno-crna, što su boje Albanske spomenice.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Telegraf.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.