Da li možete da nabrojite pretke? Tek posle čukunbabe kreću neobični nazivi, a 16. koleno je najčudnije

Koliko daleko u prošlost možete da nabrojite svoje pretke? Većina nas bez mnogo razmišljanja može da stigne do bake i deke, neki i do prababe i pradede, dok se porodično stablo najčešće zaustavlja negde kod čukunbabe i čukundede. Ali šta dolazi posle njih?

Upravo to pitanje postavila je objava na stranici Istorijski zabavnik, koja je privukla veliki broj komentara na društvenim mrežama. Uz pitanje „Do kog kolena znate svoje poreklo?“, objavljeni su nazivi predaka koji idu mnogo dalje od svima poznatih članova porodičnog stabla.

I tu stvari postaju prilično zanimljive.

Posle čukunbabe i čukundede, kako je navedeno u objavi, slede navrbaba i navrdeda, a zatim nazivi koji zvuče gotovo kao da pripadaju nekom drugom jeziku: kurđel i askurđel.

Tu se porodično stablo ne završava. Naprotiv.

Nazivi se nižu sve do 16. kolena, kada dolazimo do pomalo poetskih naziva beli orao i bela pčela.

Ako ste se do sada pitali gde se završava ono čuveno „čukun-“, odgovor je očigledno mnogo dalje nego što većina nas pamti.

Od babe i dede do belog orla i bele pčele

Kada govorimo o poreklu, najčešće koristimo nekoliko dobro poznatih naziva: baka i deka, prababa i pradeda, čukunbaba i čukundeda. Međutim, tradicionalni nazivi za pretke mogu da idu mnogo dublje u prošlost.

U objavi Istorijskog zabavnika navodi se niz naziva koji obuhvata čak 16 kolena. Posle čukunbabe i čukundede dolaze navrbaba i navrdeda, zatim kurdjel i askurdjel, a niz se nastavlja kroz još nekoliko generacija.

Što se više udaljavamo od današnjih generacija, nazivi postaju sve neobičniji i manje poznati. Na samom kraju spiska nalaze se beli orao i bela pčela, nazivi koji su posebno privukli pažnju komentatora.

Upravo su nepoznati termini pokrenuli raspravu među korisnicima društvenih mreža: neki su se prisećali koliko generacija mogu da nabroje, drugi su pokušavali da otkriju značenje zaboravljenih naziva, dok je pitanje „do kog kolena znate svoje poreklo?“ mnogima bilo dovoljan povod da zavire u sopstveno porodično stablo.

Naravno, ovakve spiskove treba uzeti sa određenom rezervom. Nazivi za udaljene pretke nisu bili jednako rasprostranjeni u svim krajevima, a pojedini termini mogu se razlikovati od izvora do izvora. Zato je zanimljivije posmatrati ih kao deo bogate tradicionalne jezičke i kulturne baštine nego kao univerzalni rečnik koji je važio svuda i u svim vremenima.

Bonus video:

(Espreso / City Magazine / Prenela: A.C)