Prekosutra je Preobraženje, a ako žena uradi ovo, veruje se da će joj se to dešavati cele godine: Nema gore stvari
Preobraženje Gospodnje, Foto: Prrintscreen/Youtube/Телевизија Храм

VELIKI PRAZNIK

Prekosutra je Preobraženje, a ako žena uradi ovo, veruje se da će joj se to dešavati cele godine: Nema gore stvari

Narodno predanje kaže da na Preobraženje ne valja preko dana da se spava

Objavljeno:
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Preobraženje Gospodnje, jedan od osam velikih Hristovih praznika, pada u sredu, 19. avgusta 2026. godine. Tada, prema narodnom predanju, zorom počinju da se preobražavaju i gora i voda, najavljujući skoru jesen.

Na Preobraženje se, kaže narodno predanje, preobražava i list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda postaje hladnija, pa nije za kupanje.

I kod ljudi se, po verovanju, na Preobraženje dešavaju promene - ko je preko leta pocrneo, počinje da beli. Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noć tri puta preobražava, a ko to vidi i drugom kaže, verovalo se da će izgubiti razum.

Narodno predanje kaže da na Preobraženje ne valja preko dana da se spava, jer ko tog dana odspava, preobraziće se, pa će "cele godine biti dremljiv i krmeljiv".

Nije dobro da neko tog dana plače, niti valja da ljudi ceo dan provedu u kafani - da im ne pređe u naviku i ne postanu zgubidani i raspikuće.

Preobraženje Gospodnje
Preobraženje Gospodnjefoto: SPC

Preobraženje pada u gospojinskom postu koji su, mahom, žene postile, ali tog dana je običaj da niko, bez izuzetka ne mrsi. Ponegde se postilo i zbog divljih zveri. Bio je običaj da se tog dana jedu ribe i rakovi. Vlada mišljenje da se grožđe prvi put jede posle Preobraženja.

Još jedno nepisano pravilo je da žena ne sme da plače, jer će je suze pratiti kroz celu narednu godinu.

U Srbiji je čak 30 hramova posvećeno Preobraženju gospodnjem.

U nekim krajevima se na Preobraženje beru lešnici i preko cele godine čuvaju za lek, kad nekoga zaboli uvo. Verovalo se da će, kada se bolesniku daju takvi lešnici da ih pojede, on ozdraviti.

U boljevačkim selima su cvet suncokreta, probušenog kuršumom čuvali za lek od probadi i glavobolje. U Gruži su na Preobraženje žene deci vezivale crvenim koncem paricu oko vrata ili na kapu kačile desnu šapu od krtice – da ih od uroka čuvaju.

Bio je običaj u homoljskim selima da na Preobraženje žene i devojke ustaju pre sunca i “pomalo porade od svakog ženskog rada”, jer se verovalo da će ih Bog preobrnuti (preobraziti) da budu vredne, a posle ne rade ništa ceo bogovetni dan.

Bonus video:

02:08

Šta je zaista važno tokom Bogojavljenja i kako ovaj praznik utiče na vernike?

(Espreso / Telegraf / Sara Jović)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.