jezivo
On je ubica sa jedne od najjezivijih slika Drugog svetskog rata! Bio nastavnik srpskog, blizak deci, a MONSTRUM!
Jirgen Mateus, nemački istoričar s američkom adresom koji se bavi istraživanjem Holokausta, nakon višegodišnjeg rada u arhivima i uz pomoć veštačke inteligencije uveren je da je identifikovao ubicu
Jedna od najpoznatijih i najstrašnijih fotografija iz razdoblja Holokausta prikazuje nacističkog vojnika koji je iznad masovne grobnice uperio pištolj prema klečećem muškarcu u odelu. Godinama se ta fotografija, snimljena u današnjoj Ukrajini, pogrešno nazivala "Posljednji Jevrejin u Vinici", a prava lokacija i identitet vojnika ostali su obavijeni velom tajni, piše Gardijan.
Jirgen Mateus, nemački istoričar s američkom adresom koji se bavi istraživanjem Holokausta, nakon višegodišnjeg rada u arhivima i uz pomoć veštačke inteligencije uveren je da je identifikovao ubicu.
Prema njegovim nalazima, objavljenim u časopisu Zeitschrift für Geschichtswissenschaft, masakr se dogodio 28. jula 1941. godine u citadeli Berdičiva, grada 150 kilometara jugozapadno od Kijeva i oko 90 kilometara severno od mesta koje je danas poznato kao Vinica, a koje se dugo smatralo mestom ubistava. Grad je vekovima bio središte jevrejske zajednice, no dolaskom nacista većina tamošnje populacije bila je osuđena na smrt.
Egzekuciju su izvršili pripadnici Anjzacgrupe C, zadužene za "čišćenje" teritorija od Jevreja i partizana nekoliko dana pre posete Adolfa Hitlera. Među njima se nalazio i Jakobus Onen, nastavnik jezika i fizičkog vaspitanja, rođen 1906. godine u nemačkom selu Tihelvarf.
Mateus opisuje proces kao spoj sree, arhivskog rada, doprinosa kolega, te analize slika pomoću volontera iz Belingcat. Kada se javio čitatelj koji je prepoznao Onena kao rođaka svoje supruge, porodične fotografije upoređene su s istorijskom fotografijom uz pomoć algoritama.
Rođaci su uništili Onenova pisma s Istočnog fronta početkom devedestih, ali još su imali njegove slike koje su volonteri Belingcat mogli iskoristiti za analizu slike veštačkom inteligencijom.
- Stručnjaci za AI kažu mi da je, budući da je reč o staroj fotografiji, teže postići podudaranje od 98 ili 99,9 posto, što se često postiže u savremenom forenzičkom radu , rekao je Matthäus.
Ali velika sličnost, u kombinaciji s dokazima, dala mu je kredibilitet za objavljivanje.
Onen je bio obrazovan, nastavnik francuskog i engleskog jezika, kao i fizičkog vaspitanja. Voleo je da putuje i uči jezike. U nacističku stranku učlanio se još pre Hitlerovog dolaska na vlast 1933. godine. Iako je sudelovao u masakru, nikada nije napredovao iznad nižeg čina. Poginuo je u borbi 1943. godine.
- Sudelovanje u ubistvima poput ovoga bilo je podrazumevano, ali nije donosilo nikakve "bodove" u tim jedinicama - rekao je Mateus.
On danas radi s ukrajinskim kolegom Andrijem Mahaleckim na pokušaju da se identifikuje i sama žrtva s fotografije. To je izuzetno težak zadatak jer su, za razliku od deportacija sa zapada Europe, masovne egzekucije u Sovjetskom Savezu retko bile bežene sa imenima.
Od 20.000 Jevreja u Berdičivu do 1944. godine preživelo je samo 15 ljudi.
- Ova fotografija trebala bi biti jednako važna kao i ona s vrata Aušvica, jer prikazuje neposredan čin ubistva - pogled uči u oči krvnika i žrtve - naglasio je Mateus.
Bonus video:
(Espreso/Kurir/Tportal)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!





