KOLIKO VLAHA SADA ŽIVI U SRBIJI? Ovo su rezultati novog popisa stanovništva

Vlasi kao starosedeoci naseljavaju uglavnom krševite ruralne predele istočne Srbije i do sada su vekovima čuvali svoje poreklo i kulturno nasleđe usmenim predanjem.

Međutim, između dva popisa broj Vlaha manji je za 40 odsto.

Nekada su deca iz vlaških porodica srpski učila tek u školi, danas obrnuto. Svih petnaestoro učenika osnovne škole u Radenki kod Kučeva pohađa časove vlaškog jezika. Reklo bi se da je zainteresovanost sve veća, ali na poslednjem popisu Vlaha je manje za 40%.

"Mi smo se izjasnili kao Vlasi, a u Radenki, mislim da je 90% Vlaško, ako ne i 100%, ako gledamo jezik. A sad kako su se izjasnili, ja to ne znam", navodi Nešica Paunović, nastavnica srpskog i vlaškog jezika u Radenki.

U nacionalnom savetu Vlaha smatraju da je na pad sa 35 hiljada stanovnika na 21 uticao najpre negativan prirodni priraštaj, zatim višedecenijske migracije iz istočne Srbije, gde Vlasi uglavnom žive, ka većim gradovima i inostranstvu. To često dovodi i do asimilacije sa većinskim stanovništvom.

"Uticaj našeg nacionalnog saveta nije na vreme uspostavljen. Međutim, ono što smo preduzeli već ima određene efekte, jer možemo da vidimo da postoji sve veći broj mladih koji učestvuju u aktivnostima udruženja. Mislim da se broj Vlaha u narednom periodu neće smanjiti", ističe Novica Janošević, predsednik Nacionalnog saveta Vlaha.

"Danas kada imamo i vlaško pismo, možemo da pišemo i čitamo na vlaškom jeziku, mislim da bi ljudi zaista trebalo da se izjasne kao ono što jesu i što su im bili preci", smatra Rozica Dragojlović, učiteljica u Voluji i autorka udžbenika za vlaški jezik.

Izborni predmet Vlaški jezik sa elementima nacionalne kulture već daje odlične rezultate, međutim, i dalje postoje mesta iz kojih više ljudi živi u Beču nego što je ostalo u selu, a u osam naselja nema više nijednog stanovnika.

Bonus video:

(Espreso / RTS)