OVAJ POSAO POSTOJI VEĆ 600 GODINA, PLATA JE VEĆA OD PREMIJERSKE! Uskoro počinje BITKA za prestižnu poziciju
Džon Berkov, Foto: EPA/JESSICA TAYLOR / UK PARLIAMENT HANDOUT

predsednik donjeg doma

OVAJ POSAO POSTOJI VEĆ 600 GODINA, PLATA JE VEĆA OD PREMIJERSKE! Uskoro počinje BITKA za prestižnu poziciju

Na tom se poslu i ginulo!

Objavljeno:

Nije da to nije bio prvi put da je Džon Berkov teško, katastrofalno zeznuo planove Borisa Džonsona da odvuče Veliku Britaniju iz EU-a po svaku cenu.

Berkov u ponedeljak nije dopustio da "House of Commons", donji dom parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, opet glasa o Džonsonovom sporazumu o izlasku ove zemlje iz EU-a.

- Današnji predlog suštinski je isti kao i onaj u nedelju, a parlament je o tome odlučio - kazao je Berkov.

I Džonson se sad može slikati, nakon što su ga parlamentarci u subotu prisilili amandmanom da zatraži od EU-a još jedno odlaganje Bregzita od tri meseca.

Koliko mu je teško palo, pokazuje to što je Džonson poslao fotokopiju traženja odlaganja, nepotpisanu. Pa je potom zasebno poslao potpisano objašnjenje Briselu da su ga oni tipovi u Vestminsteru na to natjrali zakonom, iako on ne bi ni mrtav. Pa je poslao čak i treću poruku u Brisel, ovaj put tamošnjem ambasadoru Velike Britanije, i njemu objašnjavajući da...

OK, dakle tolika je moć Džona Berkova, i to zato što je on predsednik donjeg doma britanskog parlamenta. Reč je o gadnom poslu, njegov je zadatak voditi dom od 650 zastupnika, usto stešnjenih na uskom prostoru, a svi koji znaju kakva atmosfera zna vladati u toj dvorani, onda znaju koliko Berkov mora biti vešt i snažan.

Usto, on je na ovom poslu još od 2009., nešto duže od 10 godina, pa ne čudi što je već najavljivao svoj skori odlazak.

-Mir! Mir! - njegov grmeći glas sa zajedljivim komentarima, verbalnim protuudarcima i konzervativcima i laburistima (on sam je zapravo izvorno konzervativac), koji je s kulminacijom Bregzita ove godine postao svetski poznat sa snimaka iz parlamenta, uskoro bi tako mogli postati prošlost.

A ko bi sve mogao biti zainteresovan da ga nasledi? Pa, ko ne bi!

Reč je o radnom mestu za koje je New York Times oprezno zaključio da "postoji više od 600 godina", o plati od 75.766 funti godišnje povrh plaće zastupnika, što iznosi 142.826 funti, odnosno više od premijera.

Zašto pišemo o "opreznom zaključku" New York Timesa? Zato što predsednik ovog doma postoji zasigurno koliko i sam dom, u kontinuitetu još od 1376., što bi bilo 643 godine postojanja ovog radnog mesta. A ne samo to, nego prvi zapis o nečijoj dužnosti potiče još iz 1258., kada je započeo mandat tadašnjeg "glavnog govornika" donjeg doma Petera de Montforta, koji je pod vladavinom Henrija III na tom mestu bio sve do svoje smrti 1265.

Nije umro od stresa, nego su ga u dobi od 60 godina ubili u Bici kod Evešama, zajedno sa Simonom de Montfortom kojemu su, nakon što su ga ubili, telo još i... OK, bio je to još Srednji vek, pa možemo samo zamisliti.

Uglavnom, ako je Peter de Montfort vodio parlament kao službenu dužnost još 1258., to znači da je Berkov po svoj prilici službenik ove države koji se nalazi na ovom radnom mestu tokom njenog postojanja od 761 godine. A tokom sedam i po vekova postojanja neke funkcije nakupi se da čovjk padne u nesvest kakvih sve beneficija i prava, za koja lako moguće da više niko niti ne zna, osim nekog prašnjavog, starog sveznadara iz redova tehničkog osoblja Vestminstera koji pazi na tradiciju i slične stvari.

On ima pravo na plaćena službena putovanja, njemu se svakodnevni ručkovi ili ne naplaćuju ili se naplaćuju simbolično ako je to u sklopu Vestminstera. A stan? E pa, njemu po slovu zakona pripada "pravo i obaveza" da stanuje u stanu predsednika parlamenta. Stan ima četiri spavaonice, ogromnu dnevnu sobu, u svojoj sobi ima krevet s baldahinom, originalnim tokom nekoliko poslednjih vekova. Tu je još i njegova kancelarija, u kojem navodno nije neka posebna sreća raditi, ako se izuzme redovna i odlična plata, jer je najnoviji šef parlamenta tip koji zna biti gadan prema svojim službenicima. GO

Već duže vreme za njim se povlače pritužbe zbog zlostavljanje, što on opovrgava. A ko bi ga znao. Možda je Berkov vremenom pokazao svoju pravu prirodu, a možda je podlegao pritisku. Sigurno je to da si je on nezanemarivo olakšao posao odustajanjem od nekih proceduralnih trivijalnosti. On tokom svog mandata nije nosio niti onu čuveno odelo, niti periku, niti... Uglavnom, optužbe da maltretira službenike jako su dobro sele na uši onih zastupnika u parlamentu koji drže do tradicije.

Berkova inače u pravilu cene kao čoveka koji se nije ustručavao gadno udarati po raznim vladama kako bi parlamentarcima dao što veću slobodu, izborio se za njihova prava. Videlo se to posebno nedavno kad je Boris Džonson, kao premijer, pokušao naprosto raspustiti parlament i, još i pre nego što bi se zastupnici opet sastali, jednostavno progurao Bregzit kakav god.

Berkov je bio prvi koji je njegov plan krenuo uništavati procedurom. I dok su ga, zbog takvih stvari i laburisti i konzervativci, kojima je Berkov pripadao pre nego što je, stupajući na dužnost, morao izaći iz stranke, drugi su ga znali oštro prozivati kao nasilnika. Da je reč o nežnom čoveku, nije.

Kad se Donji dom užari od povika, pa i urlika, hukanja i psovki, bacanja papira, svu tu gomilu neko mora biti kadar smiriti. Uopšte je istorija tog radnog mesta znala biti povezana s nemalim rizicima. Na tom se poslu i ginulo!

Kroz istoriju je sedam njegovih prethodnika pogubljeno. Henrik VIII nije bio lak samo na pogubljenjima svojih supruga, nego je 17. avgusta 1510. u jednom danu dao odrubiti glavu čak dvojici bivših predsednika Donjeg doma, siru Edmundu Dadliju i siru Ričardu Empsonu. Kao što mu je "izdaja" bila omiljena optužba za bivše supruge, tako je istu optužbu iskoristio za skratiti za glavu i ovu dvojicu. Istini za volju poslednji je "Speaker" pogubljen još 1532. godine, a 110 godina posle Vilijam Lenthall zabeleženo je, sprečio je kralja Karla I u nameri da u Donjem domu uhvati i uhapsi petoricu parlamentaraca. Otada niti jednom vladaru Engleske/ Velike Britanije nije bilo dopušteno kročiti u dvoranu.

Ono što Berkov čini danas, ne može se uporediti po opasnostima s tim vremenima, ali je važnost ostala ista, neki će reći da je kriza s Bregzitom najveća s kojom se suočilo Ujedinjeno Kraljevstvo u poslednjih nekoliko vekova.

Berkova naslediti do danas je službeno najavilo želju čak devotero parlamentaraca, četiri žene i pet muškaraca. Neki od njih kampanju temelje na tome da "žele Donji dom učiniti srećnimmjestom". Jasno je, ipak, da Berkov neće otići s ovog mesta pre nego što do kraja "prebije" premijera Džonsona u svakom novom nasrtaju na parlament oko Bregzta. Pa ostala Velika Britanija u EU ili ne.

BONUS VIDEO:

(Espreso.co.rs/Express)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.