PUTIN NIKADA NIJE OBRAĆAO PUNO PAŽNJE NA NJU: Bila je "NEUGLEDNA ŽENA", a sada je SVE SASULA O NJEMU I TRAMPU
Putin, Foto: Profimedia

putinov manevar?

PUTIN NIKADA NIJE OBRAĆAO PUNO PAŽNJE NA NJU: Bila je "NEUGLEDNA ŽENA", a sada je SVE SASULA O NJEMU I TRAMPU

Tečna u ruskom, Hilova je često pažljivo pratila konverzacije muškaraca koji su izgleda zaboravljali da je ona prisutna i posle sve to zapisivala, kako je iznela u intervjuu za AP.

Objavljeno: 18:57h

Vladimir Putin nije obraćao mnogo pažnje na Fionu Hil kad je sedela pored njega na večerama. Putinovi ljudi su smeštali Hilovu, istaknutog američkog stručnjaka za Rusiju, pored njega kao, kako sama kaže, “neuglednu ženu”, sa ciljem da sva pažnja bude usmerena na ruskog predsednika.

Tečna u ruskom, Hilova je često pažljivo pratila konverzacije muškaraca koji su izgleda zaboravljali da je ona prisutna i posle sve to zapisivala, kako je iznela u intervjuu za AP.

- Da sam muškarac, ne biste ovako pričali ispred mene. Ali samo napred. Ja slušam – razmišljala je na tim sastancima.

Nevidljiva "duša"

Hil (56), koja je bila obaveštajna analitičarka u administracijama Džordža Buša i Baraka Obame, smatrala je da neće biti tako nevidljiva kad je kasnije počela da radi za drugog svetskog lidera, Donalda Trampa, kao njegova savetnica za Rusiju u Beloj kući.

Kako piše “Jahu njuz”, mogla je da vidi šta se dešava u Putinovoj glavi, bila je koautor knjige o njemu, ali Tramp takođe nije želeo njene savete. Ignorisao ju je na sastancima, a jednom ju je čak zamenio za sekretaricu i nazvao je “dušo”.

Ali, ona je i dalje slušala. I “čitala” je Trampa jednako kao i Putina.

Rezultat je njena knjiga koja je izašla u septembru, “There Is Nothing for You Here: Finding Opportunity in the Twenty-First Century”. Za razliku od drugih autora koji su inspiraciju crpeli iz Trampove administracije, ona nije bila opsednuta skandalima. Njena knjiga nudi trezveniji, a samim time i uznemirujući portret 45. američkog predsednika. Iznela je kako se njena karijera posvećena razumevanju i upravljanju ruskom pretnjom sukobila sa otkrićem da najveća pretnja u stvari dolazi iz unutrašnjosti Amerike.

Apetit za pohvale, bez smisla za upravljanje

Opisala je predsednika sa velikim apetitom za pohvale i malo ili nimalo smisla za upravljanje, čoveka toliko obuzetog onim što drugi govore o njemu da su se odnosi Sjedinjenih Država sa drugim zemljama uspinjali i padali u zavisnosti od toga koliko su strani lideri bili laskavi u svojim komentarima.

“Od svog osoblja i svih koji su ulazili u njegovu orbitu, Tramp je zahtevao stalnu pažnju i laskanje”, napisala je. To je posebno važilo za međunarodne poslove, gde su “predsednikova sujeta i krhko samopoštovanje bili tačka akutne ranjivosti”.

Hilova je opisala kako je Putin manipulisao Trampom dajući ili suzdržavajući komplimente, manevar za koji kaže da je bio efikasniji sa ovim predsednikom nego što bi to bili “prljavi poslovi” ili ucene. Hilova kaže da je na zajedničkoj pres konferenciji u Finskoj 2018, kad je delovalo da je Tramp stao uz Putina oko izveštaja njegovih sopstvenih obaveštajnih agencija o ruskom uplitanju u američke izbore 2016, “skoro pukla”.

“Želela sam da okončam čitavu stvar. Zamišljala sam kako besnim ili se pretvaram da imam napad, kako se bacam nazad u red novinara iza mene. Ali to bi se samo nadodalo na ponižavajući spektakl”, navela je u knjizi.

"Trampov redak talent"

Ipak, ona je u Trampu videla redak, ali protraćen talent. Govorio je jezik običnih ljudi, prezirao iste stvari, funkcionisao bez filtera, voleo istu hranu i kršio zamorna pravila elite. Dok je Hilari Klinton pijuckala šampanjac sa donatorima, Tramp se na terenu baktao poslovima oko uglja i čelika – bar je takav utisak stekla.

“Jasno je imao osećaj za ono šta ljudi žele. Mogao je da priča priču čak i ako nije delio njihova iskustva. Ali razumeo ih je”, ističe Hil.

Ipak, smatra da je tu veštinu Tramp protraćio. Tamo gde se mogla iskoristiti da mobilizuje ljude za opšte dobro, korišćena je da služi njemu – “Ja narod”, kako glasi naslov poglavlja u njenoj knjizi. Trampova taština takođe je presudila njegovom sastanku s Putinom u Helsinkiju i svim šansama za postizanje željenog dogovora o kontroli naoružanja s Rusijom.

Pitanja na pres konferenciji udarila su tačno "u srž njegovih nesigurnosti", napisala je Hil. Da se Tramp u svoje ime složio da se Rusija uplitala u izbore, u njegovom umu to bi bilo kao da je rekao: “Ja sam nezakonit”, ističe. A Putinu je bilo jasno da će kritike koje uslede potkopati čak i nejasne obaveze koje su preuzeli on i Tramp.

“Izlazeći iz konferencijske sale rekao je svom pres sekretaru, u dometu uva našeg tumača, da je pres konferencija bila ‘sra*e’”, navela je Hil.

Amerika na putu autokratije

Tramp se divio Putinu zbog njegovog bogatstva, moći i slave, videći ga, kako je napisala Hil, kao “ultimativnog opakog lika”. Tokom svog predsedništva Tramp je počeo više da liči na autokratskog, populističkog ruskog lidera nego na bilo kog američkog predsednika, a Hilova ističe da je ponekad i sama bila zapanjena vidnim sličnostima. Putinova sposobnost manipulacije ruskog političkog sistema kako bi ostao na vlasti potencijalno u nedoged takođe je ostavila utisak.

- Tramp je to video i pita se šta tu ima da se ne voli u vezi takve situacije – rekla je Hil AP-u.

Hil je u svojim memoarima takođe iznela je Tramp postavio scenu za drugo populističkog lidera da naruši američku demokratiju i napravi od SAD nešto poput Putinove Rusije.

“Trampova interpretacija izvršne moći možda je utrla put drugom, manje nesigurnom i sposobnijem populističkom predsedniku… da uvuče Putina u Ameriku”, napisala je.

“Tramp je priredio neuspeli ‘samoprevrat’. Želeo je da ostane na vlasti… ali na kraju nije uspeo da ‘uradi Putina’”, navela je.

Problem dolazi iznutra

Tramp je podvrgnut procesu impičmenta krajem 2019. zbog pokušaja da iskoristi Ukrajinu da potkopa budućeg rivala Džoa Bajdena, što je bio prvi njegov napor da ostane u kancelariji “nekonvencionalnim sredstvima”, što je kulminiralu upadom desničara 6. januara u Kapitol hil.

Hilova je služila kao nacionalni obaveštajni službenik za Rusiju od početka 2006-2009. i bila veoma cenjena u Vašingtonu. Ali je tek tokom saslušanja u Senatu u vezi impičmenta – gde je bila svedok u novembru 2019. – predstavljena naciji. Postala je jedan od svedoka koji je naneo najviše štete predsedniku kojem je služila, svedočeći da je on poslao svoje izaslanike u Ukrajinu “po domaćem političkom zadatku” koji nije imao nikakve veze sa nacionalnom bezbednosnom politikom.

Hilova je rekla da je ušla u Belu kuću zabrinuta zbog onog što Rusija radi, a “izašla shvativši da su pravi problem bile SAD… a Rusi su samo sve iskorišćavali”.

Ona je upozorila da je američka demokratija pod napadom – ali iznutra.

Pretnje smrću

Nakon svedočenja u Senatu, Hilova je počela da dobija pretnje smrću.

- Prestala sam da se javljam na telefon, ugasila automatsku sekretaricu, nabavila kamere. Savetovano mi je da zatvorim otvor za poštu kako mi niko ne bi ubacio improvizovanu bombu ili (otrovni) prašak – rekla je.

Hil je takođe ispričala šta se dešavalo uoči njenog svedočanstva. Kako prenosi Npr.org, tim advokata je odmah rekao: “Moramo da uradimo nešto u vezi tvoje kose i šminke i treba da osmislimo kako ćeš izgledati tog dana”.

- Pomislila sam: “Stvarno? Da li ovo rade i muškarcima?” – ispričala je Hilova, koja se u knjizi setila kako je pre nego što joj je ponuđen posao u Beloj kući učestvovala na Ženskom maršu kod rezidencije.

Razmišljajući o fiksaciji koju ljudi polažu na izgled kao tinejdžerka, mislila je da će to proći s godinama.

- Ali, onda odrastete a to je i dalje važno, posebno ako ste žena – rekla je.

Fejsbuk veća pretnja od Putina

Hil je u intervjuu za CNN diskutovala o ruskom iskorišćavanju društvenih platformi, uključujući “Fejsbuk”. Nedavno je u javnosti prašinu podigla priča uzbunjivačice iz “Fejsbuka” Frensis Hogen, koja je optužila tehnološkog džina da je “u više navrata odlučio da postupi u vlastitom interesu, zbog zarade” i takođe ocenila da je “Instagram najgora od svih društvenih mreža”, nakon izveštaja o štetnom uticaju ove platforme na tinejdžerke.

Na pitanje voditeljke CNN-a da li misli da je veća pretnja za američku demokratiju Putinova Rusija ili “Fejsbuk”, Hil je odgovorila: "Plašim se da je to “Fejsbuk”.

Hil je obrazložila da je ruske obaveštajne agencije postavljaju lažne ličnosti na “Fejsbuk”, kao i na “Tviter”, da imaju lažne snimke svuda po “Jutjubu”, pretvarajući se da su Amerikanci i izvlačeći sadržaj za sebe. Takođe je poput Hogenove ukazala na opasnost od zloupotrebe algoritama, ne samo sadržaja.

- Oni samo prepakuju informacije iz postova koje su Amerikanci stavili na “Fejsbuk” i druge stvari. Iskoristili su tu platformu – istakla je.

Trampova reakcija

Bivši predsednik reagovao je na knjigu Fione Hil. Tramp je rekao da je ona bila “očajna u svom poslu”, a bes je izlio u saopštenju u mejlu nakon što je Hilova provela nedelju dana obilazeći televizijske studije i promovišući svoje memoare.

- Fiona Hila je štap duboke države sa lepim akcentom – rekao je Tramp.

- Ljudi poput nje koji mi bukvalno nisu imali pristup i koje čak nisam ni poznavao (sada) pišu knjige – dodao je 75-godišnji republikanac.

Tramp se nije našao samo na meti Fione Hil. Nedavno je i Stefani Grišam, bivša pres sekretarka Bele kuće, otkrila da je Putin iskoristio zgodnu pomoćnicu da skrene pažnju Trampu tokom sastanka. Hilova je potvrdila ovaj navod Grišamove.

- Znamo da je tako jer je na listi bio neko drugi, muškarac koji je trebao da prevodi tokom tog susreta. U poslednjem minute Rusi su ga zamenili drugim prevodiocem – rekla je Hil, dodajući da je to očigledno bilo namenjeno da skrene pažnju.

- Putin je napravio veliku stvar od običnog upoznavanja Trampa sa tumačem, što inače ne radi – istakla je, ukazujući da je Putin takođe povukao ovaj potez jer je niz žena bilo prisutno na sastanku u okviru američke delegacije, uključujući nju, Grišamovu i Ivanku Tramp.

Fiona Hil je britansko-američki stručnjak za spoljne poslove. Bivša je zvaničnica američkog Nacionalnog bezbednosnog saveta specijalizovana za Rusiju i evropske poslove. Diplomirala je na Harvardu i trenutno radi kao istraživač Instituta Brukings u Vašingtonu. Članica je Saveta za spoljne odnose i Trilateralne komisije.

U svojim memoarima, osim što se bavila politikom, ona je opisala i svoje odrastanje u porodici rudara u Engleskoj, odlazak u SAD 1989. i put do Bele kuće.

Bonus video:

01:36

ESPRESO ANKETA: PITALI SMO LJUDE GDE SU BILI 5. OKTOBRA 2000. GODINE? Odgovori su ZANIMLJIVI!

(Espreso/Blic)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.