Kopali ga skoro četvrt veka, 34 radnika izgubilo život: Mračna tajna tunela 100 metara ispod morskog dna! (FOTO)
Tunel, Foto: EPA/KARL MATHIS

jeziva legenda

Kopali ga skoro četvrt veka, 34 radnika izgubilo život: Mračna tajna tunela 100 metara ispod morskog dna! (FOTO)

U nesrećama je život izgubilo približno 1.430 ljudi

Objavljeno:
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Ispod morskog dna u Japanu nalazi se građevina koja je pomerila granice mogućeg u inženjerstvu. Tunel Seikan, dug gotovo 54 kilometra, povezuje dva velika japanska ostrva, ali njegova izgradnja bila je toliko zahtevna da su radnici decenijama vodili borbu sa nestabilnim stenama, ogromnim pritiskom vode i iznenadnim poplavama. Projekat je trajao gotovo četvrt veka, a cenu njegovog završetka platila su i 34 radnika koja su izgubila život tokom izgradnje.

Seikan je železnički tunel koji povezuje ostrva Honšu i Hokaido, prolazeći ispod moreuza Cugaru. Njegova ukupna dužina iznosi 53,85 kilometara, od čega se čak 23,3 kilometra nalaze ispod mora.

Na najdubljem mestu železnička pruga prolazi približno 240 metara ispod površine mora, odnosno oko 100 metara ispod morskog dna.

Kada je otvoren 13. marta 1988. godine, bio je najduži železnički tunel na svetu. Međutim, iza ovog inženjerskog poduhvata krije se mnogo mračnija priča od one koju danas vide putnici koji njime prolaze.

Tragedija koja je ubrzala izgradnju tunela

Voz
Vozfoto: Printscreen/youtube/Andy G

Ideja da se dva japanska ostrva povežu tunelom postojala je mnogo pre nego što su počeli radovi. Ipak, presudan podsticaj za realizaciju projekta bila je jedna od najvećih pomorskih tragedija u istoriji Japana.

U septembru 1954. godine snažan tajfun pogodio je moreuz Cugaru i izazvao katastrofu u kojoj je potonulo pet trajekata. Među njima je bio i Toja Maru, putnički brod koji je saobraćao između Honšua i Hokaida.

U nesrećama je život izgubilo približno 1.430 ljudi.

Katastrofa je pokazala koliko je pomorska veza između dva ostrva ranjiva tokom ekstremnih vremenskih uslova. Zbog toga je ideja o izgradnji bezbednije železničke veze dobila dodatni značaj.

Istražni iskopi počeli su 1964. godine, dok su se glavni građevinski radovi intenzivirali početkom sedamdesetih.

Ispostavilo se da će prolazak ispod mora biti daleko teži nego što su graditelji mogli da pretpostave.

Mašine nisu mogle da savladaju ono što se nalazilo ispod mora

Tunel Seikan
Tunel Seikan foto: Printscreen/youtube/Andy G

Jedan od najvećih problema predstavljala je geološka struktura terena.

Ispod moreuza nalazili su se različiti slojevi sedimentnih i vulkanskih stena, ispresecani tektonskim rasedima i pukotinama kroz koje je mogla da prodre voda pod velikim pritiskom.

Graditelji su pokušali da koriste mašine za bušenje tunela, ali su složeni geološki uslovi ograničili njihovu primenu.

Zbog toga je veliki deo tunela morao da bude probijan klasičnim metodama, uz bušenje, miniranje i postepeno uklanjanje stenskog materijala.

Prema podacima američkog javnog servisa PBS, tokom izgradnje upotrebljeno je više od 2.800 tona eksploziva i oko 168.000 tona čelika.

Međutim, probijanje stena bilo je samo deo problema.

Neprestano je postojala opasnost da voda pronađe put kroz pukotine i prodre u podzemne prolaze.

Kako bi to sprečili, inženjeri su morali da ubrizgavaju posebne cementne i hemijske mešavine u stene, zatvarajući pukotine i učvršćujući teren pre nastavka kopanja.

U pojedinim delovima gradilišta zaštita od vode bila je jednako važna kao i samo napredovanje tunela.

Voda je 1976. godine počela da prodire ogromnom brzinom

Tokom izgradnje dogodila su se četiri velika prodora vode, ali najdramatičniji incident zabeležen je u maju 1976. godine.

U servisnom tunelu na strani Hokaida, u području Jošioka, radnici su naišli na nestabilnu stensku zonu kroz koju je iznenada prodrla voda.

Prema stručnom radu objavljenom 1986. godine u časopisu Tunnelling and Underground Space Technology, maksimalni priliv vode dostigao je oko 70 kubnih metara u minuti.

Za kratko vreme voda je počela da potapa veliki deo gradilišta.

Tunel Seikan
Tunel Seikanfoto: Printscreen/youtube/Andy G

Poplavljeno je približno tri kilometra servisnog tunela i oko kilometar i po glavnog prolaza.

Inženjeri su bili suočeni sa izuzetno složenim zadatkom. Morali su da zaustave prodor, ispumpaju ogromne količine vode i ponovo obezbede stabilnost terena.

Prema podacima PBS-a, bilo je potrebno više od dva meseca da se poplava stavi pod kontrolu.

Uprkos razmerama ovog incidenta, nije bilo poginulih. Ipak, tokom celokupne izgradnje Seikana život su izgubila 34 radnika, u različitim nesrećama koje su pratile radove.

Gotovo četvrt veka rada za jedan tunel

Izgradnja Seikana nije podrazumevala samo jedan veliki podzemni prolaz.

Čitav sistem obuhvatao je glavni železnički tunel, istražni tunel i servisne prolaze, koji su omogućavali ispitivanje geoloških uslova, izvođenje radova i odvođenje vode.

Jedan od najvećih izazova bilo je i precizno spajanje podzemnih prolaza koji su istovremeno kopani sa suprotnih strana moreuza.

Istražni tunel probijen je u januaru 1983. godine, dok je glavni tunel spojen u martu 1985.

To, međutim, nije značilo da je posao završen.

Bilo je potrebno postaviti železničku infrastrukturu, instalirati sisteme za ventilaciju, odvodnjavanje i zaštitu od požara, kao i obaviti završne provere.

Tek 13. marta 1988. godine Seikan je zvanično otvoren za železnički saobraćaj.

Od početka istražnih iskopa do otvaranja prošle su gotovo 24 godine.

Danas kroz tunel prolaze i čuveni japanski brzi vozovi

Seikan je više od dve decenije nosio titulu najdužeg železničkog tunela na svetu.

Taj rekord izgubio je 2016. godine, kada je u Švajcarskoj otvoren bazni tunel Gotard, dug približno 57 kilometara.

Ipak, Seikan je zadržao posebno mesto među najvećim podmorskim građevinskim poduhvatima.

Iste godine, 26. marta, kroz njega su počeli da saobraćaju i vozovi japanske brze železnice Hokaido šinkansen.

Zanimljivo je da brzi putnički vozovi kroz ovaj tunel prolaze prugom koju dele sa teretnim kompozicijama. Zbog toga postoje posebna ograničenja brzine, pa šinkansen u tunelu ne može uvek da razvije brzine koje dostiže na drugim delovima japanske železničke mreže.

Uprkos velikom tehnološkom napretku, Seikan i danas zahteva složeno održavanje. Sistemi za odvodnjavanje, protivpožarnu zaštitu i nadzor infrastrukture posebno su važni zbog njegovog položaja ispod mora.

Više od šest decenija nakon početka prvih radova, Seikan ostaje primer koliko daleko inženjerstvo može da pomeri granice ljudskih mogućnosti.

Istovremeno, njegova istorija podseća i na visoku cenu tog napretka: gotovo 24 godine rada, neprestanu borbu sa prirodnim uslovima i 34 izgubljena života.

Bonus video:

00:38

Japan objavio da će dovesti 500.000 imigranata iz Indije

(Espreso/Nova)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.