Masovni protesti i u ove 3 zemlje: Hiljade ljudi izašlo na ulice, evo koji su glavni razlozi
Foto: EPA/MATTEO CORNER

protestuju

Masovni protesti i u ove 3 zemlje: Hiljade ljudi izašlo na ulice, evo koji su glavni razlozi

U Češkoj su hiljade ljudi ustale protiv plana da se ukine pretplata za javni servis, u Nemačkoj su demonstranti tražili obustavu deportacija, dok su u Italiji antiratna okupljanja pratili sukobi i intervencija policije.

Objavljeno: 19:06h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Protesti zbog finansiranja javnih medija, deportacija i rasta troškova života održani su danas u više evropskih država. U Češkoj su hiljade ljudi ustale protiv plana da se ukine pretplata za javni servis, u Nemačkoj su demonstranti tražili obustavu deportacija, dok su u Italiji antiratna okupljanja pratili sukobi i intervencija policije.

Češka: Protesti zbog finansiranja javnog servisa

Hiljade ljudi okupile su se u Brnu, a manje grupe građana protestovale su u Češkim Buđejovicama i Liberecu protiv predloga da se ukine pretplata za javni servis i finansiranje Češke televizije i Češkog radija prebaci na državni budžet.

Protesti su usledili pošto je vladajuća koalicija u češkom parlamentu rano jutros, nakon celonoćne rasprave, obezbedila da predlog zakona prođe prvo čitanje, prenosi češki portal Idnes.

U Brnu su demonstranti na Trgu Slobode nosili češke zastave i transparente podrške nezavisnosti javnih medija, uzvikujući "Medije ne damo" i "Sramota". Skup je organizovao pokret ''Milion trenutaka za demokratiju'', koji je pozvao građane da se usprotive promeni sistema finansiranja.

U Liberecu su govorili predstavnici lokalnih vlasti, među njima novoizabrani gradonačelnik Lukaš Hajek i regionalni političar Martin Puta. Kritikovali su način na koji je parlament razmatrao predlog i upozorili na moguće posledice po nezavisnost javnih medija.

U Češkim Buđejovicama okupilo se nekoliko desetina ljudi, koji su uz češke zastave i transparente zahtevali očuvanje postojećeg sistema. Govorili su predstavnici studenata i novinar Češkog radija Filip Černi.

Protivnici predloga smatraju da bi finansiranje direktno iz državnog budžeta moglo da pojača finansijski i politički pritisak na javne medije i ugrozi regionalno informisanje. Predstavnici vladajuće koalicije tvrde da je ukidanje pretplate opravdana promena sistema i odbacuju ocene da bi nezavisnost javnog servisa time bila ugrožena.

Protesti su održani i u Pragu, gde su se demonstranti u petak okupili na Malostranskom trgu, blizu zgrade parlamenta. Policija je sprečila grupu da uđe u zgradu, a tokom noći privedena je jedna osoba osumnjičena za pokušaj bacanja kamena na parlament.

Organizatori su za sutra u 16 časova najavili centralni protest na Starogradskom trgu u Pragu, na kojem očekuju veći broj učesnika. Predlog o ukidanju pretplate za Češku televiziju i Češki radio sada treba da prođe naredne faze parlamentarne procedure.

Nemačka: Protesti protiv deportacija u Avganistan

Stotine ljudi okupile su se na aerodromima širom Nemačke protiv pritvora radi deportacije i letova kojima se ljudi vraćaju u Avganistan. Demonstranti su kritikovali i saradnju nemačke vlade sa talibanima, preneo je list "Špigel".

Okupljanja su održana u Lajpcigu, Frankfurtu, Berlinu i Kelnu. Prema procenama policije, u Lajpcigu je bilo oko 400 učesnika, u Frankfurtu na Majni oko 300, a na aerodromu Berlin-Brandenburg 150. Protestovalo se i na aerodromima Keln/Bon i Diseldorf.

Demonstracije su organizovane protiv deportacije osoba čiji su zahtevi za azil odbijeni. Okupljanja su bila najavljena i u Minhenu i Hanoveru, dok su u Lajpcigu demonstranti protestovali i protiv čarter letova za Avganistan.

Portparol organizatora zatražio je hitno zaustavljanje deportacija, uz obrazloženje da ljudi koji traže zaštitu imaju pravo na azil. “Zastrašujuće je što upravo nemačka vlada gazi ovo pravo, a štaviše, u procesu deportacija sarađuje sa talibanima”, dodao je on, preneo je list.

Ove godine je sa aerodroma Hale u Lajpcigu već poletelo nekoliko aviona sa ljudima koji se deportuju u Avganistan. Prema navodima nadležnih organa, većina osoba u tim avionima bila je osuđivana za krivična dela.

U Frankfurtu na Majni demonstranti su protestovali i protiv planiranog “terminala za deportacije”. Na okupljanje su pozvali mreža “We'll come united” (Dolazimo ujedinjeni) i lokalne grupe.

Portparolka mreže ocenila je da bi novac koji se troši na deportacije trebalo usmeriti u mere za integraciju izbeglica. “Protivimo se svakoj infrastrukturi koja služi deportacijama i zahtevamo slobodu kretanja za sve ljude”, izjavila je ona.

Italija: Miran marš u Rimu, napetosti u Torinu

Italija
foto: EPA/MATTEO CORNER

Antiratni marš u Rimu završen je danas bez incidenata i narušavanja javnog reda, ali su kasnije izbile tenzije između demonstranata i policije. Protesti su održani i u više drugih italijanskih gradova, a najnapetije je bilo u Torinu, dok su pojačane policijske snage bile prisutne i u Milanu, Đenovi, Bolonji i Bariju.

Antimilitaristički marš počeo je na Trgu Republike, a popodne je završen na trgu Largo Korado Riči, neposredno pre Ulice Via dei Fori Imperijali, prenosi "Stampa". Atmosfera na ulici koja vodi ka Koloseumu bila je mirna, restorani i prodavnice bili su puni, a turisti su nastavili da se kreću gradom.

Demonstranti su po dolasku skandirali da je "ovaj mirni trg primer za celu Italiju". Marš je organizovala Antimperijalistička alijansa pod sloganom "Italija van rata".

Po završetku marša nekoliko stotina mladih okupilo se u centru Rima i krenulo ka Koloseumu, uz skandiranje "Marš, marš". Policija u opremi za razbijanje demonstracija blokirala ih je u blizini Koloseuma, nakon čega su stigli do Largo Korado Ričija, gde su učesnici najavljenog antiratnog marša čitali govore.

Između dve grupe došlo je do tuče. Mladi su tražili pravo da okupiraju područje i nastavili da skandiraju „Povorka, povorka“, dok su obe strane uzvikivale slogane protiv premijerke Đorđe Meloni i skandirale „Svi smo antifašisti“. Studentski marš potom je nastavio ka Via dei Fori Imperijali.

Širom Italije održana su i druga okupljanja zbog rasta troškova života, a na proteste je pozvao i novoformirani Pokret 17. oktobar. Najnapetije je bilo u Torinu, gde se na Trgu Kastelo okupilo nekoliko hiljada ljudi.

Tokom protesta zapaljena je velika fotografija italijanske premijerke Đorđe Meloni, uz uvrede i skandiranja protiv vlade. Policija je štitovima i palicama sprečila demonstrante da krenu ka Ulici Via Po, a zatim ih kratkim jurišem potisnula i usmerila ka severnom delu grada, kroz Kraljevske bašte.

Na čelu povorke bio je transparent "Nećemo da plaćamo rat, Torino je protiv ponovnog naoružavanja, protiv centara podataka i visokih cena benzina". Posle kratkih napada povorka je promenila rutu. Na Trgu Kastelo pojavilo se i nekoliko grupa mladića sa kapuljačama, a marš je, nakon nekoliko policijskih napada na ulazu u Ulicu Po, izgleda skrenuo ka Ulici Pjetro Mika.

U Milanu se oko 200 ljudi, uglavnom studenata, okupilo ispred pozorišta Streler, noseći palestinske zastave i transparente protiv vlade. Uzvikivali su "Đorđa Meloni, podnesi ostavku", "Svi smo antifašisti" i "Sloboda je naše pravo", dok je policija formirala kordon. Protest je za sada protekao mirno.

Istovremeno je na različitim lokacijama u gradu privedeno nekoliko veoma mladih osoba, kod kojih su pronađene balaklave i drugi predmeti za maskiranje. Nije potvrđeno da su privođenja povezana sa najavljenim demonstracijama.

U Đenovi je situacija bila mirna, iako su pojedini vlasnici prodavnica u Ulici Via XX Septembar iz predostrožnosti spustili roletne. Na Trgu Ferari okupilo se oko 500 ljudi, neki sa transparentima, dok se čekala potvrda da li će najavljeni marš biti održan.

U Luki je oko 400 ljudi protestovalo zbog visokih troškova života, ekonomske krize i problema u obrazovanju. Marš je prošao kroz istorijski centar i završio se blizu železničke stanice, a demonstranti su tokom protesta zapalili zastave Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Uprkos tome, javni red nije narušen.

U Firenci su se demonstranti i policija dogovorili o održavanju marša protiv visokih troškova života i vladinih politika. Nekoliko stotina učesnika trebalo bi da krene iz područja Santa Marija Novela i završi protest na trgu Santo Spirito.

U Bariju je policija pojačala prisustvo u glavnoj trgovačkoj ulici Via Sparano, gde su ispred prodavnica brendova Prada i Sefora postavljene drvene barijere radi sprečavanja moguće štete. Oko 20 mladih ljudi, za koje se sumnja da su povezani sa krajnje desničarskim grupama, okupilo se u toj ulici, a zatim krenulo ka Trgu Umberto pevajući italijansku himnu.

U Bolonji je situacija uglavnom bila mirna. Na Trgu Pjaca del Netuno okupilo se oko 100 ljudi, uglavnom članova Revolucionarne komunističke partije, dok je na drugim mestima predviđenim za okupljanja bilo malo ljudi.

Policija i karabinjeri pojačano su prisutni u centru Bolonje. Iz pojedinih ulica uklonjeni su kontejneri za smeće i bicikli iz sistema javnog iznajmljivanja, kako bi se sprečilo da budu upotrebljeni u eventualnim incidentima.

Jutros su pretresi izvršeni u više od dvadeset gradova, uključujući Milano i Moncu.

00:40

hapsenje

(Espreso/telegraf/Agencije)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.